понедељак, 14. мај 2012.

CRNOGORSKA PREZIMENA...Č,Ć,D.


Č
________________________________________
 

Čabalj, kod Mojkovca
Čabarkapa, Bistrica (Bijelo Polje), starosjedioci; Krupice (Pljevlja), starinci, od njih su u Jelinoj Gori (Žabljak) oko 1850. god. a odavde jedni u Prenćane (Pljevlja) iz Dobrilovine (Mojkovac); jedni ogranak Bulovića iz grupe Pejakovića u Prenćanima (Pljevlja), u Šarancima (Žabljak) i kao: Čabarkapić
Čabarkapić, vidi: Čabarkapa
Čabelić, Podgorica
Čabelja, Mojkovac, vidi: Čaboljić
Čabrilo, Grahovo (Nikšić) od njih u Nikšiću i Podkrš (Dabrsko Polje), Hercegovina
Čabrina, ogranak Jankovića u drugoj polovini 16. v. od drugog su brata Žugići iz grupe Vulovića-Novljana u Gornjoj Bijeloj (Šavnik) u Drobnjaku, od njih su Jovanić i Gordijanić
Čabović, ogranak Maraša u Zeti; Bukovica (Pljevlja)
Čaboljić, ogranak Čabelja kod Mojkovca
Čavilo, Morinj (Risan)
Čavić, Plužine (Piva) ogranak Maničevića; Nikšić; ogranak Ivanovića - Drekalovića u Kučoma, od njih su: Stožer i Goleša (Pljevlja) a iz područnog Kolovrata u Kakmuže, Ljeljaniće i Ćeliće, u Boljevac (Šumadija) i Kamenu Goru (Užice)
Čavići porijeklom iz Pive
Čavlija, Herceg-Novi
Čavor (Radonjić), Njeguši (Koložunj), Mali Bostur u Lovćenu i kao: Pima - Čavor, od njih u Polja (Dola - Biševo), Grbalj i kao: Čavor - Rajićević, doseljeni iz Rajićevića (Njeguši), Cetinje, vidi: Pima (Pimić) u Bajicama (Cetinje) a u područnim Rajićevićima gdje su potomci Radonje Rajičeva, rodonačelnika Radonjića - Rajićevića (Raičevića) otuda su svi Čavori istorodni; Potomci Đurana Nikšina (kasnije Nikšić) u Mokrom (Šavnik), Palama (Podjahorinom) i Zagrada (Župa Nikšićka) i kod Mostara
Čavori, bratstvo u Njegušima
Čavori na Prčanju
Čavlović, Bar; u Baru iz Utrga (Crmnica)
Čavrak, Nikšić
Čavranović, Njeguši (Cetinje)
Čavčić (Grujičić), Vijenac (Pljevlja)
Čagorović, Bjelopavlići, ogranak Batrićevića, doselili se iz Cuca (Cetinje)
Čagorovići, bratstvo u Bjelopavlićima
Čagura, kod Mojkovca doselili od Kolašina
Čagurić, Morača (Kolašin) i Bistrica (Bijelo Polje)
Čađević, Medun (Kuči); kod Užica i uz Kolubaru ogranak Kaljevića iz Slatine (Šavnik), a tamo iz Pipera (Podgorica)
Čađenović, Brskut (Bratonožići), bratovi potomci oni su iz Srbije, od njih su u Podgorici, Opasaonici i Vojnom Selu (Plav), gdje se dijele na sedam manjih ogranaka; u Kutima (Vasojevići)
Čađenovići iz Bratonožića (svi Čađenovići su iz sela Brskut, opština Podgorica) 
Čajić, kod Herceg-Novog i Risna jesu iz Hercegovine; Kuti, Herceg-Novi oni iz Zavojine (Hercegovina) 1692. god.
Čajović, u Podgori pljevaljskoj
Čakal, Šušanj i Sutomore (Bar) i kasnije Čakalović
Čakalović, vidi: Čakal
Čakarić, Podi, Herceg-Novi i kao: Petrović iz Popova (Hercegovina)
Čakevdeković, Meljine, Herceg-Novi
Čakić, u Podgorici, Cetinje, Novom Sadu, kod Rijeke Crnojevića potiču od Samardžića; Cetinje
Čakići, bratstvo na Rijeci (Crnojevića)
Čakići u Podgorici
Čaktar, Gotovuša pa u susjedne Brvenice i Bučje (Pljevlja)
Čaković, Cerovo (Bijelo Polje)
Čalak, Budva
Čalaković, od Rožaja odselili se kod Novog Pazara
Čalamać, iz Vasojevića u 19. v. iselili se u Šaronje na Goliji (Srbija)
Čalac, Ćeklići (Cetinje)
Čalaci, staro bratstvo u selu Ublu
Čaleta, Dobrsko Selo (Cetinje), starosjedioci; Kotor
Čaleti, bratstvo u Dobrskom Selu
Čalija, Bajice (Cetinje); ogranak Radulovića porijeklom od Danilovgrada nastanjeni u Zijemlje i Šamićima (Nevesinje)
Čalije, staro bratstvo u Bajicama
Čalije, rod u Hercegovini i u Bosni
Čalić, Dragovoljići (Nikšić)
Čalmak, Pobori (Budva), od njih su u Ulcinju
Čalović, Podgora (Crmnica) i Sveti Stefan (Budva)
Čalovići, bratstvo u Podgori
Čamado, Paštrovići
Čamas, u Ulcinju 1416. god.
Čami, u Bileći (Hercegovina) doselili se iz Selišta, Herceg-Novi
Čamić, Ćeklići (Cetinje); Nikšić, vidi: Čamo
Čamići, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Ćeklićima
Čamo, i kao: Čamić, u Hercegovini
Čampar, iz Kuča iselili se u Baturiće, Ljeljak, Čampare, Bistrica u Korita i Sipanje (Bihor), Bijelo Polje
Čamparević, iz Korita (Rožaj) odselili u Grabovac (Srbija)
Čamcić, Kolašin iselili u Crljenicu (Pljevlja)
Čamdžić (Čamdžija), iz Kolašina odselili u Miljeviće i Crljenicu (Pljevlja)
Čanac, Podgorica
Čanović, Bršno, Župa Nikšićka ogranak Kurbatovića ranije Potolić iz Pješivaca; Nikšić
Čanta, Velje Selo (Bar)
Čandara ili Čondara, Nikšić
Čantrić, Jablan Pelev Brijeg (Bratonožići) su potomci Bukumira, iseljeni u Vasojeviće su Duraković, pa jedni u Trpeze (Sjenica)
Čanjak, Nikšić
Čapić, Nikšić
Čapnojević, Donja Klezna (Ulcinj)
Čapraj, Fraskanjela (Ulcinj)
Čaprić, Vinići i Beronjine (Bjelopavlići), iselili u Spuž i drugi u Krute (Ulcinj); ogranak Dabetića iz Vasojevića odseljenici u dolinu rijeke Moravice (Srbija), srodnici tamošnjim Ruksanovića, Vulovićima (kasnije Varage), Bojovićima, Protićima i Salevićima
Čapunja, Ulcinj
Čapunić, Ulcinj
Čapunović, Bar
Čapuran Bandić, jedan od predaka bratstva Samardžića
Čarapić, Ubac (Ubalac), Kuči pa odseljeni u Noćaj Mačvanski (od njih Stojan Čupić) drugi u Bijeli Potok (Beograd) od njih je Vasa Čarapić; srodnici Čupića, oni su od Miloševića - Novljana u Drobnjacima, jedni se odselili u Srbiju; Ubac (Kuči) su ogranak Savovića - Vujoševića iz grupe Drekalovića, iseljeni u Kačer (Krčevo Rake), Šumadija; Veliki Borak u Kolubari, od kojih su 1) Ostojić i od ovih Maksimović 2) Stojaković njihov ogranak jesu Stojićević, od Čarapića su Nastić i Čarapić u Belom Potoku (Beograd); Beli Potok (Beograd); Podgorica, Morača i Bar; Herceg-Novi, po nahočetu; u Crmnici; Gluhi Do (Crmnica) kao: Branković - Čarapić; Rajkovci (Višegrad) od Jezera (Žabljak) kasnije Stanišić nastanjeni u: Baranoviće, Zubaču, Bovan, Bjelušine i Oskorušu (Višegrad)
Čarapići - Brankovići, bratstvo u Gluhom Dolu
Čarbot, Budva
Čardak, Boljanići (Pljevlja)
Čardaklija, Bistrica (Bijelo Polje)
Čarković, Pljevlja i područna Lever Tara
Čarlević, Budva, po majci
Čarli, kasnije Karoli, u Ulcinju
Čarlija, Meka Gruda (Bileća) i Šumići (Nevesinje) ogranak Radulovića u Šumićima
Čarmak, iz Pobora (Budva) jedni iselili 1889. god. u Ulcinj
Čarnojević i kao: Crnojević ranije Radić, u Grblju, iz Stare Crne Gore, kao patrijarh se odselio u Vojvodinu; iseljeni iz Crne Gore naseljeni u Kuštilj, Rusko Selo, pa u Jablonku (Banat) i jedni kasnije: Rabjac (Rabjak); vidi: Crnojević
Čarović, iz Stare Crne Gore odselili u Rat na poluotoku Pelješac; u Košunje u Gruži (Kragujevac) ogranak Miloševića, iz Vrankovačkog kraja (Donje Polimlje) i kao što su od njih susjedni Rakovići i Petkovići
Čaruga, Mojkovac; vidi: Čagura
Čaurina, Kućišta (Cuce), Cetinje u 17. v. odselili u Bijelu, Herceg-Novi kasnije i kao: Knežević
Čaurine - Kneževići, bratstvo u Bijeloj
Čauš, Herceg-Novi; Podgorica
Čaušaj, Braša (Ulcinj)
Čaušević, Srbina, Herceg-Novi; Seošnica i Bistrica (Rožaj), ranije Nurković porijeklom iz Meduna (Kuči); u Plavu su iz Šalje (Malesija), Albanija; Berislavci (Zeta); Slatina (Bjelopavlići) iz Velestova (Čevo), Cetinje; Boljanići (Pljevlja); Pljevlja 1849. god; Vladimir (Ulcinj)
Čačak, u Podgorici
Čvorić (Čorić), Klinci (Tivat)
Čvoro, u Podgorici
Čvorović, Zagrad (Župa Nikšićka), ogranak Raškovića a potomci Đuraša Nikšića, porijeklom iz Grblja, od njih su: u Mokrom (Šavnik); Uskoci (Žabljak), Rovcima i Mijoveku (Glasinac) na Romaniji; Kanje (Bijelo Polje); Šljivanskom pod Ljubišnjom i Gradac (Pljevlja), jedni u Srbiju i Popov Do u Zatarju
Čvrljak, Maoče (Pljevlja)
Čebić, Topla, Herceg-Novi
Čebović, Haljevine i Lugovi (Pljevlja), od njih u Novom Pazaru
Čević, Nikšić
Čevjan, odseljeni iz Čeva (Cetinje)
Čevljani (Ozrinići), pleme Kčevo i stanovnici plemena Kčeva
Čevljanin, vidi: Vukotić, kod Rijeke Crnojevića
Čegić, ogranak Đurovaca u Kučima, od njih u Šestanima (Primorska krajina), pa jedni 1891. god. se presele u Ulcinj
Čedanović, Mokrine (Boka Kotorska) 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina)
Čedin, 1700. god. u Budvi
Čejkovski, Herceg-Novi
Čejo, po predanju predak Čengića u Gacku
Čejović, Kuči iz grupe Drekalovića, od njih su u Ćurjanu (Ćurilo), Krajina, uz Skadarsko jezero; Bar; Berane; Kotor; Krimavica (Grbalj); Bjelopavlići ogranak Šaranovića = Petrušinovića; Čevo (Cetinje)
Čejovići iz Kuča
Ček, a, Arbaneš (Krajina), Primorska krajina
Čekaj, vidi: Čekić
Čekerevac, Šavnik ogranak Tomića iz Bukovice, od njih su: Čekerevac Nova Varoš; Močioce (Arilje); Četevo (Ivanjica); Bresnica (Čačak)
Čekin, Kolomza (Ulcinj)
Čekić, Burza (Zatrijebač), Kuči jedni iselili u Gračanicu i Plav; Gril (Vraka), Skadar i kao: Čekaj; Gusinje
Čekići porijeklom iz Hercegovine, naselili Gusinje 1625 godine. Stara vlastelinska porodica iz doba Kulina Bana i Herceg Stjepana. Islamske su vjere.
Čeklić, Igalo, Herceg-Novi
Čekmedžić, Igalo, Herceg-Novi
Čeković, Kolašin ogranak Popovića odselili se u Novi Pazar i područne Kosuriće; ogranak (grana) Hota. Vidi:Hot i Lucđonović
Čekrlija, Čekrlije (Bijelo Polje)
Čekrdžin, Padej (sjeverni Banat); Bečkerek (Zrenjanin), Mol (Bačka) i Beograd, doseljenici iz Crne Gore
Čela, Bar
Čelanović, u Kotoru
Čelanovići u Kavaču
Čelebija, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čelebić, Štitari (Lješnjani), Podgorica ogranak Vujovića, a drugi i kao: Dumeljić; od Trebješana (Nikšića) od ovih su u Žabljaku i Filipovom krinu (na Skadarskom jezeru); u Goričanima (Zeta), od 1870. god.; Podgorici; Bar; Kotor; Crhalj (Bijelo Polje); u Zetu (Mahala) došli iz Lješnjana kao: ogranak Vukčevića kasnije Dumeljić; Buljarice (Paštrovići), Budva; Kosijeri (Cetinje), od njih u Ulcinju
Čelebići, bratstvo u Štitarima
Čelenić, u Paštrovićima, vlastela oko 1335. god.
Čelenović, Kotor
Čelentović, Lastva (Petrovac), Budva 1335. god.
Čelik, Boljanići (Pljevlja)
Čelina, Meterizi (Podgorica)
Čelić, Vusanje i Vojnom Selu (Gusinje), od njih su Nikča, porijeklom iz Klimenata (Albanija) i u Plavu 1870. god.; Donji Šestani (Primorska krajina)
Čelingiri, Bar
Čelnik, u Kotoru došli iz Dubrovnika
Čelović, Kuči odselili se u Burčane
Čengić, Potpeće, matično i Odžaci (Pljevlja); Pljevlja 1867. god.; Zukva i Plužine (Piva); Gacko, doseljenik Čejo iz Graba (Ržani Do-Cuce), Cetinje, a porijeklom iz Čarađa (Golija), Nikšić
Čenić, Herceg-Novi; Kotor; Ograde i Oćevine (Pljevlja)
Čenović, iz Grblja naselili se u Herceg-Novi
Čentić, u Grahovo (Nikšić), porijeklom iz Turske
Čeobić, Crnogorsko Primorje
Čeperac, Jasikovac u Drobnjacima, doseljenici iz preko Tare
Čepernić, Mokrine i Podi, Herceg-Novi i okolina Risna oni su iz Hercegovine
Čepić, ogranak Rakočevića, Moračana; Boljanići, Ograd, Glasnica, Židovići i Oćevine (Pljevlja)
Čeprinić, Živinice, Topla i Savina, Herceg-Novi oni iz Stare Crne Gore
Červenka, Risan (Boka Kotorska) 1857. god.
Čerečina, u Podgorici
Čerigrani, Ugrenovića od Nikšića odselili u Vrpolje (Trebinje)
Čerkozović, Bar
Černeli (Črnelović), u Kotoru
Černeči, ranije Černešić, u Kotoru
Černešić, vidi: Černeči
Černogorski (ranije: Kankaraš), u Plovdiv (Bugarska) iz Golije (Nikšić)
Čero, Ratiševina, Mojdež i Topla, Herceg-Novi i kao: Čerović i područna Sutorina su iz Stare Crne Gore 
Čerović, vidi: Čero
Čerohi, Herceg-Novi
Čerta, Herceg-Novi
Četković, Nikšić
Četnik, Kotor
Četović, Topla, Herceg-Novi
Četrnić, Sutorina i Srbina, Herceg-Novi
Čefut, i, u Podgorici
Čeh, u Podgorici
Čečević, Njeguši (Cetinje)
Čečevići, staro bratstvo u Vrbi
Čečović, ranije Vukadinović, u Morači (Kolašin) iz okoline Foče i Tušinu (Žabljak). Od njih su u Omoljici (Pančevo)
Čečunjani porijeklom iz plemena Vasojević, žive u Plav, islamske su vjere. 
Čečur, ogranak Ugrenovića od Nikšića otišli u Vrpolje (Trebinje)
Češljar ranije Ulićević, ogranak Sokolovića - Vučetića u Limljanima (Crmnica), od njih su u Ulcinju 1887. god., oni su od Češljara iz Češljarskog Brijega (Trnova), Rijeka Crnojevića
Češljari, bratstvo u Limljanima
Čivanić, iz grupe Drekalovića iz Kuča odselili se u Preljinu (Rudnik), Gornji Milanovac; Godočelje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Čivtin, Pljevlja
Čigman, Rovca; iz Kuča iseljeni u Vasojeviće
Čigoman, doseljenici u Ograđen između Zagrađa i Ubalca (Zatrijebač), Kuči, pa iselili u Glavice i Gornja Sela (Vasojevići)
Čigrić, Berovo (Kuči), starosjedioci, od njih su i u Podgorici i Tuzima
Čiguraš, Bečej, iz Čigura (kod Čuruga), kao: Džigurski, drugi u Novom i Starom Bečeju, kao: Čigurašev, ranije Jankom od Jankovića iz Crne Gore
Čigurašev, vidi: Čiguraš
Čižek, i kao: Ćižek, u Bijeloj, Herceg-Novi, Kotoru i Budvi, pa jedni u Dubrovnik, doseljenici iz Moravske (Čehoslovačka)
Čižović, Nikšić
Čizmo, Boljanići (Pljevlja)
Čizmović, Ozrinići (Nikšić)
Čikaričić, Žabljak na Skadarskom jezeru
Čikić, Bijelo Polje; Berane; Petnjica (Gornji Bihor), Bijelo Polje pa u Podgoricu, drugi u Kotor (1905. god.) i Herceg-Novi; u Berane (Polimlje) porijeklom iz Bitolja (Makedonije)
Čiković, jesu ogranak Kaljića u Kričku (Pljevlja)
Čikonja, u Kotoru 1498. god.
Čilanić, Kuti, Herceg-Novi oni su iz Zubaca (Trebinje) 1692. god.
Čilesa, vidi: Čičela
Čilip, Kotor došli iz Dubrovnika
Čilov, Tucanje (Gornji Bihor), Bijelo Polje
Čimić, Kuči, jedni su odselili u Vračkoviće, vidi: Čimo
Čimo = Čimić i Tano, u Ulcinju pa i u Dubrovniku, vidi: Čimus
Čimus, kasnije: Čimić, Ulcinj 1322. god. i kasnije
Čingrović, Pljevlja 1894. god.
Čindrak = Činranj = Čindrac, Dolac, Boljanine, Zmininac i Bistrica (Bijelo Polje)
Čines, u Bar
Činović, Ledenice (Risan) i Lastva (Tivat) iz Hercegovine
Čipek, ogranak Aprcovića (Gardašević - Čevljana) iz Pive odselili se u Osijek (centralna Bosna)
Čipci, vjerovatno prezime nekog starog bratstva u Dragomi-dolu
Čira, Mojdež, Herceg-Novi
Čirgić, Orahovo i Berovo (Kuči), od njih su u Podgorici i Tuzima
Čirigir, kasnije Zuber, u Ulcinju 1909. god. oni su iz Grčke
Čitaković, vidi: Mušić
Čitlučanin, ogranak Maričića iz Nikšića odselili se u Čitluk (Ibarski Kolašin) i Vreoce (Raška)
Čitun, u Antibaru (Bar)
Čihorić, vidi: Drugović
Čičar, iz Čičara (Podgorica), kasnije i kao: Čičarević, srodni područnim Vujovićima i Perišićima
Čičari (ili Perišići), bratstvo u Štitarima
Čičarević, u Cetinju
Čičero, u Kotoru
Čičin, Kotor
Čičić, grana Šaranaca - Vlastelinovića u Brajkovači (Žabljak) porijeklom su iz Plane (Gacko)
Čičela, u Kotoru, kasnije: Čilesa
Čičković, Grlić (Bjelopavlići) ogranak Brajovića
Čkulić, Zatrijebač (Kuči) prešli u Gusinje
Čmanjak, Nikšić
Čmanjčić, doseljenici iz Kuča u Čmanjak i Roginj (Novi Pazar)
Čobaj, Zoganje (Bar); Pistule (Ulcinj)
Čobanđer, Ulcinj
Čobanov, Bar
Čobanović, Mrčevac (Tivat) iz Gostilja (Zeta) ogranak Vukotić iz Čeva (Cetinje); Kotor
Čobdrehović, Pinčići (Primorska krajina)
Čobeljić, ogranak Savićevića (Jovanovića) oni iz grupe Pavkovića u Bjelopavlićima; Štitarice (Mojkovac)
Čobitović, Baošići (Boka Kotorska)
Čobić, Bar i područno Zaljevo; Podgorica iz Nikšića u Kolovratu, Kamenu Goru, Golenicu i Koritnicu (Pljevlja)
Čobidrehović, Bar; Pinčići (Bar)
Čobović, Krute, Ljeskovac i Vladimir (Ulcinj); Bar
Čobrenović, Bar, starosjedioci
Čović, Podgorica i Kuči ogranak Tomovića (Ivanovića) Drekalovića; iz Čovića (Crna Gora) doselili se u Stožer, Kolovrat, Ljeljanicu, Koritnicu, Goleše i Kamenu Goru (Pljevlja), Bistrica, Bobići i Stožer (Bijelo Polje); i kao:Čohović u Zatonu i Kostićima (Bijelo Polje); Prošćenje (Mojkovac)
Čogelja, u Podgorici
Čogurić, Lipovo (Kolašin); Bistrica (Bijelo Polje)
Čojić (Tomin), u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Ovdje došli oko 1690. iz CG; vidi: Markov
Čoković, Boljanići (Pljevlja); ranije Koljić iz Kolašina doselili u Rasovu (Bijelo Polje)
Čokorilo, kod Nikšića iz Hercegovine a na Velimlju (Nikšić) potomci Mataruga kasnije Šakotić i Šakota; Podgorica
Čokorile, rod u Hercegovini
Čokrlija (Čokralija), Čokrlije (Tomaševo), Bijelo Polje iselili u Novi Pazar i druga mjesta
Čolak, Kotor
Čolaković, Ponikvice i Trepča (Nikšić), porijeklom iz Kuča; u Rožaje iz Kuča
Čolan, Glavatičani (Grbalj) iz Krtola (Tivat)
Čolanović, Kavča, Đuranovići i Prevlaka, Herceg-Novi, Krtole (Tivat) porijeklom iz Cuca (Cetinje); Kotor; Podgorica
Čolančić, u Kuti, Herceg-Novi došli iz Zubaca (Trebinje) 1692. god
Čoldara, vidi: Čandara
Čolević, u Gornjoj Morači (Kolašin)
Čolić, Pilatovići (Donje Dragačevo), Srbija, srodnici područnih Jankovića i Pavlovića oni su iz Virca (Bratonožići), grana Balevića; Pojezine (Osinje) kod Dervente (sjeverna Bosna) iz Bratonožića; Ljeskov Dub (Nevesinje) i Vranjevići (istočno od Bišća), Hercegovina; Banjani (Nikšić)
Čolović, Kostenica i Laze (Valjevo), ogranak Sretkovića, grana Jaćimovića Bjelopoljaca; u Lazac (Čačak) potomci Čola (Petra) braće Đeka i Nika, potomaka kneza Ivana Jaćimovića iz okoline Bijelog Polja (Donje Polimlje); srodnici Begovića u područnoj Rasovi i Dizdar = Dastar u Grlje (Zeta), Rođajima i Tutinu; Ponikvice i Šipačno (Nikšić), ogranak Musića, od njih su u Cvetkama (Ljubićevo), Srbija; Bijeloj Rijeci (Zlatibor) i Dučalovićima (Donje Dragačevo); vidi: Muniguz; Zaljutnica (Golija), Nikšić; ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić), naseljeni u Nevesinjsku kasabu, Rasti, Zalužju, u Drežnju i Slatinu (Nevesinje), Hercegovina; u Lajkovićima (Zeta) iz Kuča 1880. god. kao: Čolević; Zatarje, Bučje, Jugovićevo, Brvenicu, Bušnje i Gotovušu oko 1839. god. (iz Zatarja), Ristošiće i Mrzoviće (Pljevaljski kraj) i Pljevljima posebni; Morača; Herceg-Novi i susjedna Sutorina; Kameno, Mostir i Čamare (Novi Pazar), porijeklom iz Kuča; Godočelje (Bihor) i Savin Bor (Bihorska planina), Bijelo Polje; Poprijekci (Piva) i kao: Čolović (Dželat)
Čolovići, selo Šipačno Nikšić, porijeklom sa Čeva od Đukanovića
Čolončić, kod Risna i Herceg-Novog iz Hercegovine
Čolpa, Pljevlja
Čolija, Džinov Do (Nevesinje) i kod Visokog (srednja Bosna), porijeklom od Cetinje (Crna Gora)
Čomada (Ivanišević), kod Dubrovnika porijeklom sa Njeguša (Cetinje)
Čomade (Ivaniševići), rod kod Dubrovnika
Čomić, Plana (Bileća) iz Herceg-Novog
Čopa, Nikšić
Čopić, Nikšić iz Bijelog Polja; u Guči (Šumadija) kao: Čopica doseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
Čopica (Čopić) vidi: Čopić
Čopičić, Morača (Kolašin) u 17. v.
Čorba, u Podgorici
Čorbožović, Bar
Čorić, Čorići i Viš (Bjelopavlići); Klinci (Tivat) i kao: Borić; Herceg-Novi; Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čotaj; Herceg-Novi iz Cetinja
Čorko, Perast iz Stare Crne Gore
Čosović, Boljanići (Pljevlja)
Čota, Braiša (Anamali), Ulcinj
Čotić, Mrkovi i Krašići (Grbalj), porijeklom iz Dalmacije; Vladimir (Ulcinj)
Čočeti, Svojčevo i Džurevo (Pljevlja)
Čoči, iz Svojčeva u Džurevo (Pljevlja)
Čočo, vidi: Šljuko
Čraguj, u Kotoru
Čramol, li, u Kotoru 1330. god.
Črasta, u Kotoru 1330. god.
Črnelović, vidi: Černeli
Čubranović, Vrbina (Kuči); u Podgorici iz Zetske ravnice, starinom iz Klimenata. Srodnici sa Zlatičanima; ogranak Premovića, grana Bolevića u Bratonožićima
Čubrk, Krlige (Donji Kolašin), Kosovska Mitrovica, iz Morače
Čubrović, Dapsići i Gogići (Berane), ogranak Lutovaca
Čuvljan (Čuvljanin), Durutovići (Pljevlja)
Čuda, Budva
Čudina, Kotor i dotična Dobrota
Čudić, Paštrovići 1424. god. i kao: Ćudin i Ćuda
Čuić, Nikšić
Čujović, u Bijelom Polju (Polimlje), iz Gornjih Vasojevića
Čukaj, Sveti Đorđe (Ulcinj) i kao: Čorić, iz Gornje Krajine prešli i u Zuos i Obod uz Skadarsko jezero
Čukanović (Sukić), Rastoganče (Sjenica) iz Vasojevića
Čuka, Rudinice (Piva); u Crmnici 1504. god.
Čukat, Brda Paštrovska 1611. god.
Čukva, Žljijeb i Presjeka (Boka Kotorska), ogranak Zotovića, porijeklom iz Hercegovine; Ljubinje (Hercegovina) i Trebinje, ogranak Malovića iz Drobnjaka
Čuk (Čuku), Ulcinj
Čukić, Meljine, Herceg-Novi i Berane iz Donje Ržanice (Berane)
Čukići, praporijeklo na Lopatama, odakle su prešli u Lijevu Rijeku, pa u Limsku dolinu, gdje ih je danas najviše u Trešnjevu i Lukinom Viru kod Andrijevice, potom u Beranama i svakako, Podgorici. Nekoliko Čukića, oficira, bilo je i u crnogorskoj vojsci u Gaeti
Čukljen, Grevo (Pljevlja)
Čuknić, Miruše, na lijevoj obali Trebišnjice, ogranak Svorcana iz Korita (Bileća)
Čuković, i kao: Vujović, u Donjim selima (Rijeka Crnojevića)
Čukurović, u Grblju
Čulik, Meljine, Herceg-Novi
Čulijević, Topla, Herceg-Novi
Čulić, u Kotoru
Čuljević, Saš (Tutin) jedni sa nadimkom "Tiganj", porijeklom iz Bjelopavlića
Čuljić, Tuzi
Čuljković, Biševo (Novi Pazar) i kao: Biševac, porijeklom iz Kuča; Bistrica i Jabuka (Bijelo Polje)
Čungaj (Čungović), Zatrijebač (Kuči)
Čunmulić, ranije Junčević, starina sa Kosova i u okolini Tuza (Zeta)
Čunmuljaj, Tuzi
Čuntović, selo Čuntović u Stijepo (Zatrijebač), Kuči
Čupić (Čupković), Baošići, Herceg-Novi oko 1692. god. kao: Predojević doselili iz Bileće (Hercegovina); u Budvu došli iz Zagarača (Danilovgrad); Ćeklići (Cetinje); Merulje i Dobra Sela (Žabljak), od kojih su u Bijelom Potoku (Beograd), Šapcu (Mačva), porijeklom su iz Plane (Bileća) od Vlastelinovića kao: Šarac; Pišće (Piva), ogranak Dobrilovića, od njih su u Noćaju Mačvanskom. od kojih je Strahinja Čupić; Čačak i Čačanski Šanac, porijeklom iz Morače; Nikšić i obližnja Presjeka (Duga), došli iz Zagarača (Danilovgrad), pa jedni odu u Bančak (Prokuplje); Zagarač (Danilovgrad) i kao: Popović - Čupić, od kojih su u Nikšiću, potiču iz Bratonožića; Novom Sadu (Bačka); u Miloševićima, Dobrim Selima, Kosovićkoj Bukovici i Merulji (Drobnjak), grana Miloševića iz Bijele (Šavnik)
Čupković, vidi: Čupić, ogranak Predojevića
Čupović, Split (Dalmacija) došli iz Kotora (Boka Kotorska)
Čurina, i kao: Knežević, u Bijeloj, Herceg-Novi, sišli iz Zaljuti (Stara Crna Gora)
Čurkonja, Ulcinj
Čurović, u Nikšiću i Drobnjacima (iz istočnih Banjan) u 16. v. u Tupinu (Žabljak) potomci su Novljana; Kričak (Pljevlja) i kao: Macan; Kičevo (Bijelo Polje); Bar
Čurčija, Bar
Čutković (Čupković), ogranak Predojevića od Bileće doselili se kod Herceg-Novog i Risna, vidi: Čupić
Čutura, Pljevlja i područni Boljanići
Čuturilo, u Nikšić došli iz Hercegovine
Čuturica, Nikšić
Čustović, Boljanići (Pljevlja)
Čućić, u Nikšiću
Čučak, Risan i Kotor
Čučac, Dubočane i Zariječje (Bileća) kao: Čučković, porijeklom iz Risna (Boka Kotorska)
Čučić, Kotor
Čučkov, vidi: Čučković
Čučković, Bajkova Kamenica (Risan) 1698. god. pa jedni u Dubočane i Orah (Trebinje), a odseljeni u Skoplje kao: Čučkov; Kotor 1446. god.; Lepetane, Herceg-Novi; ogranak Prelevića, najbliži Tomkovićima, u Ćuriocu, Laćama i Grliću (Bjelopavlići)
Čučo, Kotor (Boka Kotorska) i Visoki Dečani (Metohija) 1326. god.
Čučuk, i kasnije jedni kao: Čučul (od imena Čuč), ogranak Begovića u Paštrovićima i 1766. god. jedni pređu u Budvu; Dobrota (Kotor)
Čučul, vidi: Čučuk, Kotor, jedni su odselili u Italiju
Čučuci, Čučikovica (Bečići), Budva. Od njih su u Zadru (Dalmacija), Austriji i Sjedinjenim Američkim državama

 

Ć
________________________________________
 
 
Ćakar, Đenđinovići (Sutomore), Bar (u 15. v.) doselili se iz Stare Crne Gore
Ćalasani iz Pive (Mratinje, G. i D. Crkv., Brljevo), starinom iz Sarajeva, matica Lužatina
Ćalin, Podgorica
Ćalić, Petrovo Polje (Dragovoljići), Nikšić ogranak Jakičića doseljenika iz Kuča
Ćalov, iz Drobnjaka odselili se: kod Prokuplja i Zeoka (Donje Dragačevo), Srbija a drugi u područni Markovac (Tijana) i kao: Ćalović čiji su ogranci u tom mjestu Stanišić i Miletić; Beli Potok (Beograd) u Ljutićkoj Rakovi i kao: Čarapić; Mačvanski Šanac (Šabac) i kao: Čupić
Ćalović, ogranak Bulatovića iz Rovaca iselili se u Moraču; Risan i područni Kamenari su doselili (u 14. v.) iz Trebinja; Kuči ogranak Petrovići u Ćalovićima i Dupljanima pa u Vlah, Kostenicu i Jablanicu (Srbija)
Ćepek, Kotor
Ćapić, Kuči, jedni od njih su u Štedimu (Nikšić)
Ćarić, Risan, Herceg-Novi i područne Mokrine iz Hercegovine
Ćatić, ogranak Mirovića u Kučima
Ćatović, iz Rovaca iselili se u Timar (Uskoci), Žabljak kao ogranak Bulatovića; Gornji Kuči; Gornje Štitarice (Kolašin) odselili u Novi Pazar; ogranak Murića iz Baća (Rožaje), porijeklom iz Klimenata (Albanija), odselili se u Novi Pazar; Prenčane i Maoče (Pljevlja); Risan (1640. god.) doselili se iz Trebinja i jedni poslije se presele u Uble i Morinj, Herceg-Novi; Kotor i područni Ćurići; Pivska Planina; Bar; Podgorica 1905. god.; Rožaj
Ćaćanović, Gradine (Bjelopavlići)
Ćaćić, Gotovuša (Pljevlja); kod Trebišnjice i u Hercegovini, srodnici: Gnjatovića (Gnjato), Ćorića, Gruhaićima i Stojanovićima
Ćeaić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćebo, Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ćebović, Vladimir (Ulcinj)                                                          
Ćekić, Cetinje
Ćekla (Tekla), Vranjina na Skadarskom jezeru
Ćeklić, Gluhi Do (Crmnica) i Ceklinu porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Ćeranića Glavica (Danilovgrad) iselili se u Ćekliće (Cetinje); Sutomore (Bar); Buljarica (Paštrovići); ogranak Matanovića iz Ćeklića (Cetinje); Budva, po majci; Budva i kao: Vićković - Ćeklić; Igalo i Kruševice; Peraška Naselja (Boka Kotorska) jesu iz Ćeklića  (Cetinje); Prijeradi (Tivat)  
Ćeklići, pleme u Katunskoj Nahiji 
Ćeklići, staro bratstvo u Grblju 
Ćeklići u selu Slivlju 
Ćeklići (Jovanovići) u "Nikšiću" 
Ćeklići u Igalu 
Ćel, a, Repci, Sočice, Kaluđerović  (Pljevlja) 
Ćelka, Cetinje
Ćelov, Crnogorsko primorje
Ćelović, Budva, starosjedioci; Risan (Boka Kotorska) pa u područne Kamenare kao: Metković došli od Trebinja (Hercegovina); Nikšić
Ćeloš, Kravaki (Ulcinj)
Ćeman, Vrbica (Kuči)
Ćenan, Gorovići (Tivat), starosjedioci
Ćenarić, Kotor
Ćenderović, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćendorić, Slankovina (Žabljak), uz Skadarsko jezero
Ćenić, Kotor, nahoče
Ćepetić, i kao: Šćepović, u Vranjini na Skadarskom jezeru iz Ćepetića (Lješkopolje) 
Ćepković, Cetinje
Ćeranić, Srbina 1692. god., Mokrine, Dobrota i druga mjesta, Boka Kotorska iz Popova, Hercegovina; Duži i Dubrovsko (Šavnik) ranije Popović ogranak Vukmirovića. Odsele se neđe. Ostade udovica Ćerana pa su Ćeranić, Malinsko (Drobnjak) došli iz Mioljače (Gacko), ogranak Đedovića; Čarađe (Golija), Nikšić i Mioljače (Gacko) ranije Višnjić; u Ravnom (Piva) i Dubrovskom (Šavnik); ogrank Popovića - Abazovića iz grupe Đurjanovića, porijeklom od Novljana u više mjesta na području Žabljaka kao: Ćorović; Nikšić; kod Bijelog Polja: Zminac; Zaton; Obrov od ovih su u područnom Pašinom Polju; Bijelom Polju; Gornji Bihor, Bistrica i Resnik; Berane; Vasojevići iz grupe Rabljena  - Mijomanovića; Podgorica 1911. god. ; Buče i Vinicka (Berane); Cetinje
Ćeranići, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju 
Ćeradž, Vasojevići
Ćeremov, Nikšić
Ćeriman, Vasojevići, ogranak Kovačevića odselili se u Brnjice i Erčege (Novi Pazar), srodnici su sa Zekićima kod Sjenice; u Podgoricu
Ćerimi (Latković - Čelebić), ranije Dizdarević, od njih su i Zinhasović; Podgorica, Skadar
Ćerić, Podgorica (1896. god.) iz Podgorske; Zaton (Bijelo Polje); u Trebinju, grana Maleševaca
Ćerković, u Drobnjacima su potomci Novljana; ogranak Boljevića iz Bratonožića doselili u Bezjovu (Kuči), istorodni sa područnim Milovićima
Ćetković, Gluhi Do (Crmnica) ogranak Dobrilovića - Šuštera (Šusterovića); Tomići (Crmnica) istorodni sa područnim Lješevićima; Polja (Kobilji Do - Cuce), Cetinje doseljenici iz Orahovca (Risan) a onamo iz Rženog dola (pod Obedskom Gredom), Cuce, porijeklom iz Čarađa (Gacko), od onih iz Orahovca su u Gorovićima (Tivat) i kod Perasta; Orahovica (Risan) 15. v. ispod Golije; Bjelice (Cetinje) srodni Pravilovićima; Cetinje; Nikšić; Krusi i Beri (Podgorica), ranije Krusa; Strug (Šavnik) iz Gornje Morače a tamo iz Ozrinića (Nikšić); iz Gornjeg Ceklina (Cetinje) nastanjeni kod Kruševca (Srbija); Ljubotinj (Rijeka Crnojevića) i kao: Petranović; Vranjina na Skadarskom jezeru; Sutomore (Bar) 1872. god.; Bar i područni Šušanj; Dajbabe (Zeta) a u područnim Matagužima su iz Čeva (Cetinje); Podgora i Tepca (Jezera), Žabljak, u Ninkoviće, Tepca i Podgoru (Žabljak), oni su grana Trepčana nikšićkih (lokaliteta Kozile). Jedni se prozovu Vujičić, a drugi potomci Miloševića - Šaranaca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); u Piperima ogranak Lalića istorodnih sa područnim Jokićima i Božovićima; u Kučima su iz grupe Ljuljanovića; Ledine i Kržanja (Kuči) su iz grupe Mrnjavčevića, od njih su u Podgorici, Tuzima i Matagužima, Ponari i Dajbabe (Zeta) doseljeni iz Pipera, srodni su Vukotićima iz Čeva (Cetinje); Ponari, Botun i Mahala (Zeta), od njih su u Buronjama (Kunice), Lješansko područje, od njih su u Zaganje (Ulcinj); Podgorica 1873. god.; Tuzi; Ozrinići (Nikšić) potomci Trepčana, od njih su u Strug (Žabljak); Tušina (Žabljak) ogranak Cerovića odselili u Šekulare (Gornji Vasojevići), tamo istorodni sa Đorovićima (Ćorovićima) i Ćetkovićima, kasnije: Aleksić, od njih su kod Mojkovca; Berane; Bratonožići, od njih su u Muslićima, Obrovu i Popama (Bijelo Polje), jedno vrijeme su živjeli u Morači; Nikšić; Vladimir (Ulcinj); Ratiševine, Herceg-Novi; Crkvičko Polje (Piva) ogranak Živkovića, od njih su u Bosni
Ćetkovići (Milesevići), bratstvo u Bjelicama 
Ćetkovići, ogranak bratstva "Krusa" u Krusama 
Ćetkovići, bratstvo u Brčelima 
Ćetkovići, zagranak bratstva Šusterovića u Gluhom Dolu 
Ćetkovići u Orahovcu 
Ćesac, kod Plava su ogranak Džudovića
Ćefalić, u Žabljaku uz Skadarsko jezero
Ćehaja, Bjelopavlići; Kolašin
Ćehajić, Žabljak uz Skadarsko jezero; Pljevlja
Ćečević, i kao: Đečević, Berane doseljeni iz Podgorice
Ćižek i kao: Čižek, Budva istorodni u Kotoru, porijeklom iz Češke
Ćizel, u Kotoru 1598. god.
Ćiktečić, u Onogoštu (Nikšić) 1355. god.
Ćinara, Pljevlja 1824. god.
Ćinćur (Ćićur), Grab (Pavino Polje), Bijelo Polje
Ćipović, Bjelopavlići ogranak Đurovića - Grupkovića, od njih su u Danilovgradu
Ćipranić, Liverovići (Župe Nikšićke )                                                     
Ćiprović, Nikšić
Ćiraković, Župa Bandićka (Koani) ogranak su Pavićevića, od njih su u Ozrinićima (Nikšić); Nikšićka Župa; Kotor
Ćiraković, Staro selo (Župe Nikšićke). Od njih su u Srbiji
Ćirakovici, zagranak bratstva Sekulića u Bandićima 
Ćirin, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat), ogranak Ivinih. Vidi: Markov
Ćirisidović, u Pivi ranije Tripković, iz grane Branilovića
Ćirić, iz Hercegovine doselili se u Gornje Polje (Nikšić) i Pivu, pa jedni odselili u Kostajnik (Rađevina), Valjevo; Igalo, Herceg-Novi
Ćirković, iz Vražegrmaca (Bjelopavlići) iselili se u Zatrijebač (Kuči) pa jedni presele u Skić (Plav) i varoš; u Zeti i Lješkopolju su ogranak Miranovića; Kotor i područni Škaljari su iz Bugarske; Bobovo (Pljevlja); Krupice, Selca (Ograševine) i Kolušići (Pljevlja) su ogranak Popadića, srodnici: Jelevac, Starčević i Mišićevac; iz Pive iseljeni u Kostajnik i Rađevinu (Valjevo); u Istok (Metohija), došli iz Crne Gore
Ćirlija, Pljevlja 1864. god.                                                                        
Ćirović, Morača (13. v.) od njih su u Polja (Mojkovac); Mažići, Ljutić, Maoče i Krupice (Pljevlja); ogranak Labovića iz grupe Dabetića u Vasojevićima; Tepca (Žabljak); Komarnica, Šavnik, ogranak Stijepovića, od njih su u Ljutiću, Grančarevu, Maoču, Krupicama i Mažićima (Pljevlja), od 1770. god.; Nikšić; Kruševice, Herceg-Novi; Kuči se iselili u Begbin
Ćićić, Ćićići (Bihor), Bijelo Polje
Ćišić, Herceg-Novi (1907. god.) iz područnog Kumbora, porijeklom iz Mostara
Ćolović, Podgorica su ogranak Petrovića iz Kuča, jedni su odselili u Ćoloviće i Dupnjane, a drugi u Vlah, Kostenicu  (Bijelo Polje), pa u Ratinu i Podibar i Jablanicu
Ćopić, Bijelo Polje
Ćoplikov, Podgorica
Ćor, Zaton  (Bijelo Polje) su iz Osijeka (Slavonija), kasnije: Ćorović
Ćor, i, Ulcinj         
Ćorak, Dapsići (Berane) i kao: Ćunjević, a od njih Stevanović, oni su iz grupe Mijomanovića vasojevića, od njih su u Novom Pazaru
Ćorac, Zaton (Bijelo Polje) kasnije Vukotić u Rakljama     
Ćorga, Bar
Ćorić, Podbišće (Mojkovac) ogranak Zejaka - Dedejića porijeklom sa Čeva (Cetinje); Golija (Čarađe), Nikšić, iz Hercegovine a tamo iz Gornjeg Kolašina
Ćorović, Mirac (Cetinje) ogranak Bogdanovića - Ugrenovića sa Njeguša (Cetinje), od njih su u Branom Dolu (Bileća) i dalje po Hercegovini; rođaci Bečića iz Bečića (Budva) iselili se u Gluhi Do (Crmnica) pa odatle u Vraku (Fraku), Skadar; Pandurica (Trubjela), Nikšić iz Kuča; područje Šaranaca (Žabljak) ranije: Ćosović ogranak Miloševića - Šaraca (Vlastelinovića) porijeklom iz Plane (Bileća); Ivanje i Štitare (Bihor), Bijelo Polje jesu Bijarićranije Kršikape iz Uskoka (Žabljak); Zaton i Rasova (Bijelo Polje) doseljenici iz Osijeka (Slavonija), ranije Ćor, porijeklom Jermeni, razgranati kao vlastela, od njih su u Novom Pazaru i Zeti; Jošanice (Bihor), srodnici Vujadinovića naseljeni u Crnokrpe (Rožaj); Bobovo, Maoče, Gradac, Bobovo i Vrulja (Pljevlja); Podvrš (Kolašin), Jugovići i Morakovo (Nikšićka Župa) i Riđani (Nikšić) ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica); u Pivi od Milojevića iz Grobeša (Trebinje), 1809. god. odselili se u Novi Pazar; Pošćenje i Vrtoč Polju (Drobnjak) ogranak Grbovića iz grupe Abazovića; u Malinama (Nikšić) i SAD iz grane Maleševaca pa i kao: Aleksić; Podi, Herceg-Novi i kod Risna iz Branog Dola (Bileća) 1694. god.; Lozna (Bijelo Polje) i kao: Ćorojević, vidi: Ćor i Ćorpaš
Ćorović (Bogdanović), bratstvo u Mircu 
Ćorovići - Ugrenovići, bratstvo u Branom Dolu 
Ćorovići iz Pive (Ravno) doseljeni iz Hercegovine  
Ćorojević, vidi: Ćorović, u Lozni. Porijeklom iz Rovaca (Podgorica)
Ćorpaš, identični su Ćorovićima u Zatonu (Bijelo Polje)                                 
Ćosa, Mirojevići (Bijelo Polje)
Ćosić, Bar; ogranak Koprivica iz Banjana (Nikšić); Mionica (Kosjerić) iz Pipera, srodnici Perićima i Dragojevićima
Ćoso, ogranak Ćosovića u Nikšiću; Kubasi (Tivat) ranije Ćosović
Ćosović, Vusanje (Gusinje) iz Bukli (Klimenti - Klimendi), Albanija; Plav i područni Hoti; iz Bihora (Bijelo Polje) odselili u Baćevac (Šumadijska Kolubara); Uskoci (Drobnjak) i Nikšić iz Kuča pa u Brodarevo (Prijepolje); Boljanići (1878. god.), Mataruge i Maoče (Pljevlja); ogranak Miloševića (Šarac) -  Vlastelinovića iz Šaranaca (Žabljak) odselili u Kosenicu (Pljevlja) 1859. god.; pa jedni 1875. god. u Mijakoviće i Uskoke (Žabljak); Pljevlja; a jedni u Bistricu (Mojkovac); ogranak Lakovića u Cucama (Cetinje); Herceg-Novi iz Konavala; Kotor; iz Maoča (Pljevlja) doselili se u Jezera (Žabljak); Kubasi (Tivat), od njih su područni Ćoso; Bijelo Polje (1912. god.) i područna Rasova, vidi: Ćorović
Ćosovići, grana bratstva Lakovića u Cucama 
Ćostković, Baošići (Boka Kotorska) 
Ćosurić, kod Herceg-Novog i Risna (1694. god.)  doselili iz Popova (Hercegovina), srodni Milanovićima
Ćotić, od Gusinja došli u Leskovac (južna Srbija)
Ćotović (Ćota), Orah (Kuči) iz područnih Nikmaraša (Zatrijebač)
Ćotlit, isti što i Ćotović, u Nikmarašu, vidi: Ćotović
Ćubić (Pušica), Mioska, Dušmanići, Skokuće i Stevanovac (Pljevlja)
Ćubela, u Podgorici
Ćuviz, e, Jugovo (Pljevlja)
Ćuda (Ćudić), doselili u Paštroviće iz Stare Srbije, vidi: Srzentić, u Franici (Podostrog), Budva i Sutvare  (Tivat)     
Ćuz, i (Pejatović i Radulović), u Otilovićima (Pljevlja)
Ćuza, Toci i Otilovići (Pljevlja) ogranak Pejatovića, srodnici područnih Radulovića
Ćuk, Osojni Orah (Piva), rod Aprcovića iz Gruže Gardaševića; Nikšić i kao: Popović; Krivošije
Ćuk = Popović, Nikšić
Ćukara (Vujošević), Kričak i Zvijezd (Pljevlja)
Ćuklin i kao: Ćuklik = Imaković, Sutomore (Bar)  
Ćukov, i, Kamena Gora, Košice i Gurdići (Pljevlja) 
Ćuković (Faočić), 1692. god. doselili se u Risan iz Dačeva (Popovo), Hercegovina; Krivošije i Ledenice (Risan); Baošići (Boka Kotorska); Bes i Tijana (Bar); Morakovo (Nikšićka Župa); u Nikšić su od Lainovića iz Zete i kao: Popović - Novaković; Piva najbliži su im Aprcovići; Bukovica (Kovačevići), Pljevlja
Ćulafić, Vasojevići, ogranak Novakovića
Ćulafići, Gornje Luge između Andrijevice i Murina -Vasojevići
Ćulahović, Pljevlja 1854. god.
Ćulević, ranije Pavličić, a zatim Lajković, u Golubovcima (Zeta) pa u Srbiju oko 1860. god. i Metohiju
Ćulibrk, u Podgorici
Ćulin, u Podgorici
Ćulić, vidi: Džulić; Mokovac (Piva)
Ćulum, odseljenici od Gusinja (Gornje Polimlje)
Ćuljković, Jabučno (Bijelo Polje) i kao: Čuljković
Ćumić, Vičković, u Barču (Gruža) od Kolašina
Ćupić, ogranak Đurića-Radmanovića u Zagaraču (Danilovgrad), od njih su u: Nikšiću; Danilovgrad; kod Rijeke Crnojevića; Duga (Nikšić); Ulcinj 1887. god.; Crnobarski salaš (Mačva), porijeklom iz Crne Gore
Ćuprilić, u Podgorici veziri i paše krajem 17. i 18. v. ranije u Grčkoj i kao: Keprili
Ćur, e (Ćuren), Rašljevo i Bobovi (Pljevlja)      
Ćurdić, Kuči
Ćure  (Ćuren), Krašljevići i Vrbovo (Pljevlja)
Ćurilica, u Kotoru 1455. god.
Ćurić, Bjelopavlići, od njih su u Nikšiću i Cetinju; Crljenici (Crepulje) u Sandžaku; Rijeka Crnojevića; Pitomine (Uskoci), Žabljak su iz Zubaca (Trebinje) i od njih su od 1882. god. u Vidrovanu (Nikšić); kod Risna i Herceg-Novog su iz Hercegovine; Trebesin, Herceg-Novi; Mojdež (Boka Kotorska) iselili se u Kovače (Tivat)
Ćuričić, srodni Prodanima u Pivi i Nikšiću
Ćurka, o, Kotor; Njeguši (Cetinje)
Ćurkonjić, 1547. god. Vražegrmci (Bjelopavlići) iselili u Zatrijebač (Kuči)
Ćurkonja, Ulcinj 1874. god. iz Ćuronja
Ćurčija, Bar
Ćurčić, krajem 18. v. iz Nikšića iselili u Gradac pod Golijom u Raškoj; Žeična (Piva) ogranak Abazovića, njihov ogranak Nišić u Crkvičkom Polju (Piva) a jedni odselili u Bosnu; Mataruge i Risen (Pljevlja); Gusinje; iz Šekulara (Berane) odselili u Borču (Beograd); u Podgoricu; u Borač (Gruža), Kragujevac i kao: Tatić ogranak Lutovaca, doseljenih od Berana, porijeklo Bratonožića, rođaci Mikovića i Markovića u Gruži; u Ćurčićima (Pješivci), Nikšić
Ćurčići iz Pive (Žeično), po nekima su od Prodana iz Stabna
Ćurtović, bratstvo u Slivnici ogranak Ilića u Brijem Dolu (Ćeklići), Cetinje; Cetinje
Ćuso, u Podgorici
Ćutić, Nikšić
Ćutka, Rajičevići (pod Ublima - Njeguši), Cetinje, oni su od Podubličana (Rajičevića - Rajićevića)
Ćutović, Plav; u Seljanima (Pljevlja)
Ćućija, Nikšić
Ćućil, Miljkovac (Piva) i oni u Porije (Borač), Hercegovina su ogranak Bulatovića iz Rovaca
Ćućilo, Nikšić
Ćućilović, Uskoci (Drobnjak); Bukovice (Šavnik), ranije Ćućul (Ćućil); ogranak Bulatovića iz Rovaca (Piva), jedno vrijeme u Miljkovcu iz Borča (Nevesinje)
Ćućić, Nikšić
Ćućulović, u Zatarju jesu od Bulatovića
Ćufka, Rijeka Crnojevića i Cetinje, doseljenici iz Elbasana (Albanija)
Ćušar, Sjenice (Kuči), doseljeni iz Lješanskog područja, vidi: Peković
 
D
________________________________________
 

Dabanović, Ćukova jama u Selcima (Crmnica), brate se sa Popovićima u Kurilu i Goričanima, Perovićima i Ivanovićima u Selcima, doseljenici iz Pipera, porijeklom iz Selaca (Klimendi), sjeverna Albanija. Od njih su u Podgorici Pajovići i Dabanovići u Dodošima (Rijeka Crnojevića) i Livarima (Debela Krajina) uz Skadarsko jezero; Bar
Dabezić, Mrkojevići (Bar)
Dabeljić, Rijeka Crnojevića
Dabetić, Vasojevići (označeni oko 1500. god.), i kao: Lopoćani, sa Lopata (Lijeva Rijeka), razgranati; Rasova (Bijelo Polje); Ulcinj 1912. god.
Dabece, Mrkojevići, Mala Gorana i Pistula (Primorska Krajina)
Dabešić, Šišići; Kovač (1630. god.), Grbalj
Dabživ, Gošin u Bioru (Bihor), Bijelo Polje 1485. god.; Mačeta (Mašte); Podstrana u Gornjem Polimlju 1485. god.
Dabižinović, Dobrota i Orahovica (Kotor) oko 1480. god. došli iz Hercegovine; Hercegnovsko područje; u Njegušima (Cetinje)
Dabinović, Dobrota i Kotor, te kod Herceg-Novog u 17. v.
Dabistrić, Kotor (oko 1423. god.), doselili iz Paštrovića
Dabić, Bezjova i Ubla (Kuči). Jedni i kao: Ranjković - Mrnjavčević; Vražegrmci (Bjelopavlići); iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; u Tamnavi (Šumadija) iz Morače (Kolašin)
Dabičević, Zalaz u Njegušima (Cetinje); Paštrovići
Dabičić, ogranak Đuretić iz Mijanovića (Zeta) odselili se u Vraku (Skadar)
Dabišinović (Marić), u Dobroti (Kotor) 1542. god., iz Njeguši (Cetinje); u Drobnjaku 1442. god.
Dabković, Dabkovića Do i Sveti Stefan (Budva) i kao: Davković, vidi: Dabović. Od njih su Balić i Kažanegra od ranije: Crnac u Paštrovićima. Od ovih su u Budvi, Čelobrdu u Paštrovićima, Carigradu (Turska) i Sjedinjenim Državama; u Podgoricu došli iz Gruda (Tuzi)
Dabo, iz Drobnjaka odseljeni u Bosnu; Kumbor, Herceg-Novi; Paštrovići 1413. god. vidi: Dabković
Dabov, u Paštrovićima, kasnije Dabković; u Budvi ogranak Kaluđerovića
Dabović, Gureza, Livari i Gornji Šestani (Primorska Krajina). Od njih su u Skadru (Albanija), srodni su Lukićima u Krajini, doseljenicima iz Klimenata (sjeverna Albanija); Kruševice, Mokrine i Bajkove Kruševice, pa odatle (1692. god.) u Baošiće, Perast i Ubli (Herceg-Novi) i u Herceg-Novi pa (oko 1860. god.) u Sutorinu i Kuti, sve u Boki Kotorskoj; Dobra Voda, Krute i Bojka (Crnogorsko Primorje) i kao: Dabojević; u Lješevićima (Grbalj); Kotor; Meljine i Kruševice, Herceg-Novi, a iz područnih Mokrina odselili u Ljubomir (Trebinje); u Paštrovićima su se jedni ranije prezivali Davidović; U stvari su oni Dabkovići, ali je vremenom različito izgovarano. Za Kosovi Lug i Dabovićima (Bjelopavlići) od njih i u Nikšiću 1758. god. jesu potomci starinaca Milonšića (oko 1750. god.), navode se i naselja Kruševice i Crnci. Tako se u Paštrovićima navodi da su (u 8. v.) doseljeni iz Crnaca (Piperi) preci Dabkovića - Davkovića ranije: Crnac ili Cernac i Dapković, pa jedni i kasnije kao: Davidović; na Dukljan brijegu (Paštrovići) jesu ogranak Kaluđerovića; Nikšić i područno Grahovo (Nudo) doseljenici iz Hercegovine; Njeguši (Cetinje); Podbabac i Dukljan Brijeg (Paštrovići), vidi: Kalođurđević; Baošići, Herceg-Novi, porijeklom su iz Zubaca (Trebinje); u seocima na Ljuštici (Grbalj) 1543. god.
Dabovići, bratstvo u Podgorici 
Dabojević, Vražegrmci (Bjelopavlići); u Mainama (Budva) 1442. god.
Dabonić, vidi: Dabo
Dabrača, Kotor 1124. god.
Dabraš, vidi: Dobroš
Dabreta, Dobrota (Kotor) vidi: Dubreta
Dabretić, u Baru 13. i 14. v.; vidi: Dabo
Dabro (Dabronis), slično: Dabretić
Dabronis, u Kotoru, vidi: Dabro
Dabroši, kotorska vlastela 1280 - 1330. god. i kao: Dobruša
Dabuević, u 17. v. kod Herceg-Novog
Dabulinović, Baošići, Herceg-Novi i Krtole (Grbalj)
Dabutović, Budva 1650. god.
Dabuško, Glavatičići i Bihovo (Grbalj) 14. v.
Dabčević, Gornji Stoliv (Kotor); Stoliv i Dobrota (Boka Kotorska) u 16. v. porijeklom iz Albanije; Brajići (Budva) i kao: Dapčević
Davaco, Ulcinj
Davidek, Nikšić, porijeklo iz Čehoslovačke
Davidov, u Srpskoj Crnji (sjeverni Banat). Njihovi su: Lukin, Davidošin, Nedeljkov, Perin i Števin. Vidi:Markov iz Crne Gore
Davidović, Riđane (Nikšić) u 15. v.; Kod manastira Davola (Oljevlja); u Drobnjacima porijeklom od Plane (Bileća) i Gacka, i drugi u Drobnjacima na Pošćenju pripadaju grupi Omakalovića, iz plemena Novljana. Od njih su u Bosni; Đendova luka, kraj rijeke Tare i u Nedajno (Piva), gdje su jedni iz Velenića (Gacko). Od njih su u Samoboru (Gacko) i Bobutovom groblju (Golija), oni što su potomci Kosovčića, iz plemena Novljana; Vitov Do u Paštrovićima, ranije: Crnac, doseljeni iz Pipera, od njih su u Budvi, vidi: Dabović; Kaluđerice u Buljarici (Paštrovići), iz Stare Crne Gore; Paštrovići, srodni Radanovićima, porijeklom iz Stare Srbije, od njih su u Budvi i Risnu;Stanisalići u Lješanskom području (Podgorica), doseljenici iz Cuca (Cetinje). Od njih su u Vranju i Matagužama (Zeta); ogranak Vučedabića (Donji Šestani - Primorska krajina); u Vasojevićima (Ljevaji i Krkova - Lijeva Rijeka) jedni doseljenici iz Pipera, pa u Šekularima (Gornji Vasojevići) doseljenici iz Ljevaja (Lijeva Rijeka), Podgorica; iseljenici iz Cetinja u Lenjingrad (Petersburgu), Rusija i drugim mjestima; iz Crne Gore u Kamenicu (Skadar); u Podgorici iz Kuča; u Samoboru (Gacko) potomci Davida Slijepčevića iz Drobnjaka grana Abazovića, od njih su u Miloševićima (Šavnik); Vranj i Šušanje (Zeta), ranije Radičković, a u Kurili srodnici Kulićasa područnog Žabljaka; u Obiliću (Kosovo) došli iz Boke Kotorske
Davidovići,bratstvo u Stanisaljićima
Davidovići iz Pive (Nedajno, Čendove Luke - Brijeg), došli na miraz oko 1850. iz preko-Tare
Davković, Budva, iz Paštrovića. Vidi: Dabković, jedni u Budvi, po majci
Davčević, i kao: Dapčević, vidi: Dabčević, Brajići (Budva)
Dadić, Krašljevići (Pljevlja)
Dazdarević, vidi: Begović, Rožaje, u Rožaju, a u Plavu i kao: Građanin, grana Redžepagića
Daibaba, u Dajbabama (Zeta)
Daiković, u Hotima (Tuzi)
Daisić, Bar
Daičić, Komani (Podgorica), grana Radulovića
Daja, Bar
Dajak, i, i kao: Kordić, Gorani (Ulcinj) i u Ulcinju
Dajbabić, Tuzi; Dajbabe, Balabani i Vranj (Zeta)
Dejeman, Herceg-Novi
Dajić, Herceg-Novi
Dajica, Petrovac na Moru
Dajičić, Gorovići (Grbalj), porijeklom iz Kopita (Cuce); Klinci, Herceg-Novi
Dajičići, bratstvo u Goroviću u Boki
Dajkov, Paštrovići, vidi: Dajković
Dajković, zvani Ujaković, Dupilo (Crmnica); Žabljak (od 1875. god.), Bobija, Drušići, Dodoši i Rvaši (Rijeka Crnojevića), porijeklom iz Pipera pa su došli iz Klimedni (Klimenata) - sjeverna Albanija; Paštrovići; Lapovo (Lepenica) u Srbiju doseljeni (oko 1877. god.) iz Bjelopavlića (Crna Gora)
Dajkovići, bratstvo u Dupilu
Dajović, Petrovo Selo (južna Srbija), od Duje Kurepa iz Jezera (Podgora - Tušinja - Drobnjak), Crna Gora. Starina im je Korjenići (Trebinje); Boljanići, Orahovice, Glisnace (od njih su u Podgori kod Žabljaka) i Trnovice (Pljevlja); Nikšić
Daka, Nikšić
Dakanović, Klimenza (Ulcinj), doseljenici iz Klimenata (sjeverna Albanija)
Dakić, Mala Crna Gora (Piva), ogranak Tijanića, od njih su: Matijević (Gazdić), Sandić i Sikić; ogranak Adžića u Pivi; ogranak Petrovića iz Kuča, preselili se u Goražde (Berane); ogranak Stanišića u seocima (Crmnica) i Piperima; Podgorica; Petrovića Omar (Mojkovac), jedni su odatle preselili u Kadovinu (Pljevlja), pa u područni Zvijezd, a drugi u Jabuku i kao: Petrović; Čačak i Bukovica (Pljevlja) i kao: Dokić; ogranak Andrića u Zeti, srodnici Mojanovića i srodnici Pejanovića; Daković, iz Kuča došli u Riđane (Nikšić), pa kao: ogranak Vujačića (oko 1860. god.) u Knez Do pa u Sladojev Do, Trešnjevo (Cuce) pa na područje Vilusa, onda Broćanac Grahovski, Riječane (Bećirovo polje) i Maočiće (Grahovo), pa jedni u Velimlje i Miljaniće (Banjani). Vidi:Dragošević. Od Dakića u: Nikšiću, Dobroti, Orahovici, Kljavićima i Stepenu (Boka Kotorska), u Sjedinjenim Američkim Državama i kod Odese (Ukrajina); Kod Nikšića su jedni ogranakNilejića iz Bezihova (Bezjove), Kuči a drugi od Nikezića iz Bezjove (Kuči) od kojih su u područnom Zatrijebaču i Tuzima, u Hercegovini; Kulići (Čačak), ogranak Jakovljevića iz Kuta (Župa Nikšićka), kod Zaječara (istočna Srbija), ogranak Jovanovića iz Župe Nikšićke; Paštrovići ranije kao: Crnac; u Mojanovićima (Zeta) i kao: Dašković
Dakići iz Pive (Crna Gora), starosjedioci od Tijanića iz Stabna 
Dakona, Herceg-Novi, po nahočetu
Dalma, Kotor
Dalmatinac, Kaluđerice (Paštrovići)
Dalmatić, Kotor
Dalmasius, vidi: Dermas
Damazotović (Damazetović), vidi: Domazetović - Domazet
Dambarić, Stanislavići u Lješanskom području (Podgorica) i Ponarima (Zeta), došli iz Bajica (Cetinje), i kao:Neković. Od njih su u Kamenici Hotskoj (Vraki), Skadar kao: Popović
Damiakušić, Kotor
Damjan, i kao: Dimin, Paštrovići
Damjan Simov Radulović, jedan od predaka bratstva Radulovića u Milojevićima>
Damjanović, Sveti Stevan (Paštrovići) 1731. god.; Ogranak Rasalića u Crmnici; Prčanj (Boka Kotorska), starinom iz Stare Crne Gore; Volujac u hercegovačkoj Površi, ogranak Kneževića iz grupe Nikolića, doseljenika iz Trešnjeva (Cuce); nikšićko područje iz Cuca (Cetinje); Kuti u Čevu (Cetinje); u Pavinom Polju (Bijelo Polje); Podbišće (Mojkovac), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Podgorica; Bjelopavlići, jedni iz grupe Bubića, a drugi iz grupe Nosakovića i kao: Štiljanović; u Pješivcima (Nikšić), Žabarevo, Potočilo i Ostrogu (Bjelopavlići) 17. v. i kao: Damjanović - Nosaković; ogranak Glomazića u Donjim Rudinicama (Pivi). Od njih su u Stevanovcu i Mojkovcu; u Kosanici (Pljevlja) ogranak Ostojića iz Tušinskog Dola; Rašće kod Gusinja i Laze (Plav), ogranak Bulatovića; Šaranci (Žabljak); u Ostrogu (Bjelopavlići); Miločane (Nikšić); Bukovica (Piva), pa Bukovice (Šavnik), kao: Blagojević od kojih su Damjanović - Aleksić, jedno vrijeme živjeli u Gornjoj Morači i prešli na Malinsko u Drobnjake, rodonačelnici Aleksića. Porijeklom iz Lokvica (oko 1795. god.) Gacko; Gusinje i susjedno Laze, doseljenici iz Kuča; Uskoci (Žabljak), doselili se iz Kosanice (Pljevlja), oko 1885. god.; Kosanice, Jugovo, Crljenica, Podborovo i Zagradine (slava Aranđelovdan), Pljevlja, istorodni su doseljenicima iz Prekotarja. Od njih su u Podbišću (Mojkovac); Prenčane, i Maoče i Kovačevići (Bukovice), Pljevlja; Glavati (Grbalj); Lepetane i Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom su iz Stare Crne Gore; Risan, Kotor, Bar
Damjanovići, ogranak bratstva Nikolića
Damjanovići(Rasalići), bratstvo u Sotonićima
Damjanovići, bratstvo u Krajnjem Dolu
Damjanovići, bratstvo na Prčanju
Damjanciu Tarajinom Dolu
Damjanovići na Čevu su potomci Damjana Vukašinovića, brata vojvode (serdara) Vukote Vukašinovića
Damjanovići(Jovanovići), bratstvo u Bjelošima
Damljanovići iz Pive (D.Rudnice), starosjedioci
Damjanac, Ćarađe u Goliji (Nikšić), od njih su u Šipačnom (Gacko)
Damjančević, Banjani (Nikšić) 1902. god. odselili se u Hercegovinu
Damljanović, Milinčići u Krnjanima (Srbija), doselili se iz Šekulara (Vasojevići)
Damljarović, Lepetane (Boka Kotorska)
Damnjanović, Rapočevo (Kosmajski kraj), ogranak Jovanovića u Bjelošima (Cetinje); Bar; Šljuke (Pljevlja); ogranak Kovačevića, potomci Damnjanovi iz Crne Gore
Damoj, e, Ulcinj
Dandić, Nikšić
Dangubić, Zaton, Žureva, Dubova i Pašića Polje (Bijelo Polje), porijeklom su iz Kuča (Podgorica); kod Risna su se doselili iz Hercegovine; Bunovići i Morinj (Boka Kotorska), doselili iz Dolova (Bileća)
Danević, Nikšićki dizdari 1775. god.
Danie, Kotor u 14. v.
Daniel, Budva
Danijelić, u Banjanima (Nikšić) 1428. god.
Danijelović, Budva
Danilović, Bovan (Višegrad), ranije Lučić ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Baošići, Đenovići i Savina, Herceg-Novi, doseljenici iz Zubaca (Trebinje); Banjani (Nikšić) 1428. god.; Prčanj (Boka Kotorska), porijeklom od Aleksića iz Mokrog (Šavnik); Kotor; Babine, Bobovo, Podgoru i Zvijezd i kao: Dnilović = Brašnja;  u Vrbovo i Zavinograđe (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića, gdje su i kao: Pavlović - Spahić; Bukovica (Kovačevići) - Pljevlja; Morača, u 15. v. potomci Bogićevi, doseljenika (vojvode Hotskog); Bistrica i Podbišće, starinci; Pisana Jela i Majstorovine, sve mojkovačko područje; Berane 1882. god.; Drobnjaci ogranak Jakšića iz grupe Mandića, a u Uskocima doseljenici iz Foče; u Kragujevcu (Srbija) ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik)
Daniljarovići, Lepetane (Boka Kotorska)
Danisi, Antibaro (Bar) 1320. god.; kasnije i kao: Danić
Danić, kod Pljevalja; vidi: Danisi i Danilović
Daničić, Paštrovići
Danković, Paštrovići
Danović, Nikšić
Danulović, i kao: Gačović, Zalaz u Njegušima (Cetinje)
Dančul, vidi Dančulović
Dančula, vidi: Dunčulov
Dančulo, Krtole (Grbalj) u 16. v.; vidi: Dančulović
Dančulov, Prevlaka Đuraševića, starosjedioci u grbaljskom području i kao: Dančulović, a u Prčanju (Boka Kotorska) i kao: Dančula
Dančulovina, Krtole (Grbalj)
Dančulović, Velji Zalaz u Njegušima (Cetinje), ranije Gačević i Dančul i Hrsović (kasnije Gačović). Od njih su u Kotoru (Boka Kotorska) i u Bjelićima na Ljuštici (Grbalj), Lastva (Tivat); u Drobnjacima potomci Dančula Đurjanovića iz grupe Kosovčića
Dančulovići(Gačovići), bratstvo u Veljem Zalazu
Dancman, Herceg-Novi
Dapali, Zadar (Dalmacija), doselili se iz Šestana (Primorska krajina)
Dapezić, Velje Selo (Crnogorsko primorje), doseljenici iz Vranjine, na Skadarskom jezeru
Dapko = Dapac, vidi: Dapčić, Rautović i Dapković
Dapković, Kosovi Lug (Bjelopavlići), potomci Malonšića. Isto su u Zagaraču i područnom Danilovgradu, vidi:Dabković; Paštrovići doseljenici iz Pipera ranije Crnac. Od njih su u Budvi, vidi: Dapković; Kurilo (Zeta), njihovi su u Petrovcu na Moru, a drugi u Srbiji; Dobrota (Kotor) u 16. v. doselili se iz Stare Crne Gore; u Cucama (Cetinje) 1544. god.
Dapča, ogranak Dapčića, vidi: Rautaović
Dapčević, Gornji kraj (Cetinje), porijeklom sa Zlatibora (Stari Vlah). Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Mrkojevićima (Bar); Bjeloši (Cetinje) i u Vignjeviće (Rijeka Crnojevića). Od njih su u Vranovini (Boka Kotorska) i kao: Drakulović, porijeklom iz Bijelog Polja (Zeta); Cetinje; Brajići (Budva) 1898- god., ranije Dabčević, vidiDabković
Dapčevići, bratstvo u Dobroti u Boki 
Dapčevići, bratstvo u Ljubotinju
Dapčevići, muslimani u Nikšićkoj Župi
Dapčevići, staro bratstvo Cetinjskog plemena 
Dapčevići, bratstvo na Vranjini
Dapčevići, bratstvo u Limljanima
Dapčić, Krtolska naselja (Grbalj), potomci Dapka (Dapca), u 16. v. doselili iz sela Dapca (Albanija). Razgranati kao: Rauta, Rautović, Radović, Milović i Hiković
Darer, Herceg-Novi
Dares, Herceg-Novi
Darić, Berane (Vasojevići), porijeklom su iz Peći; Podgorica; Danilovgrad, sišli iz Lazareva Krsta (Zagarač); u Piperima
Darlić, Herceg-Novi
Darman, Lješnica (Bijelo Polje)
Darmasić, vidi: Dermas
Darmasije, vidi: Dermas
Darmanović, Brskut (Bratonožići) po popu Darmanu, srodnici Jankovića (Grujića); Bijelo Polje i područne Plae
Darsa, Kotor u 11. v. i 1520. god.
Darčević, Limljani (Crmnica), uskoci (doseljenici); Bar
Daskal, Donja Morača u 17. v.; Luštice (Grbalj) u 18. v.
Daskalović, Kovači (Grbalj); Risan
Dastar, vidi: Dizdar, u Rožaju, ogranak Begovića iz grupe Jaćimovića
Daustrija, Herceg-Novi
Dautović, Kolašinci, srodni Mušovićima; Kod Rožaja; Matanjac (Bijelo Polje); Potočilo (Bjelopavlići) 1403. god. potomci Brankovića iz Bratonožića
Daćić, Budva, po majci i kao: Dadić; Mužečka u Zatrijebaču (Kuči), srodnici Bonkeća
Daci, Bar
Dacin, Srpska Crnja (sjeverni Banat), vidi: Arsen i Miljanić
Dacić, Rovca, grana Bulatovića, od njih u Uskocima (Šavnik) pa u Pivi i Gajtanu (južna Srbija) oko 1879. god.Maranci u Drobnjacima; Varoš Rožaje, Ibarac, Besnik, Crnokrpe i Šusteri (Rožaje). Tamo su došli iz Dacića (Ivovik - Berane). Potomci su Lek-Dece iz Selaca (sjeverna Albanija)
Dacović, Medun (Kuči), ogranak Ivanovića i područna Vrbica i Masline
Dačević, Župa Nikšićka, grana Nikšića, ranije: Pavlović; Nikšić od njih su u Novoj Topoli (Gajtan), južna Srbija
Dačić, Šumadijska Kolubara, oni su grana Čarapića iz Kuča; u Bistrici (Šumadija) jesu iz Boke Kotorske
Dašić, potomci Daše Pekularca u Šekularima (Gornji Vasojevići), razgranati. Od njih u: Plavu, područnoj Brezojevici, Gračanici i Vojnom Selu, Rugovi (Peć), Donjoj Ržanici (Berane) i od njih u Ulcinju
Dašković, Zeta, ranije: Bulatović
Dvoržak, Dvožac, Orah (Piva), porijeklom su iz Češke izbjeg iz Austrijske vojske
Dvornikov, Danilovgrad
Deac, vidi: Deljanin
Debani, Potpeće (Piperi)
Debeli, Debeli brijeg (Paštrovići)
Debelja, Bar
Debeljević, Bobovo, Boljanići, Vrbovo i Glisnica (Pljevlja)
Debenj, Livari i Klezna (Ulcinj)
Deberti, Kotor
Debetić, Polja (Mojkovac); Kotor
Debetina, i kao: Dujović, Gotovuša (Pljevalja)
Debedžić, Ljutić (Pljevlja)
Debešina, vidi: Dujević, u pljevaljskom području
Debić, Kuči sišli u Zabjelu (Podgorica)
Debra, Štodra uz Bojanu
Debreti, Kotor
Debljović, Vrbet u Gruži (Šumadija), porijeklom su od Kolašina
Debrec, i kao: Junković, Livari (Primorska krajina). Porijeklom su iz Kastrata (Albanija)
Devadžić, Mataruge (Pljevlja)
Devedžić, Ljutići (Pljevlja)
Dević, Rovca u Šekularima
Devišević, Ulcinj 1872. god
Devišić, i kao: Aihidžić, Pljevlja
Devčić, Herceg-Novi
Degan, Bijela, Herceg-Novi
Ded, vidi: Deda
Dedaj,  iz Bara, molio bih vas da u ovaj rodoslov stavite i moje prezime je sam ja  pravi Crnogorac kojeme korijeni vuku iz grada sa juga Albanije Lijez ili Ljes, a Baru zivimo vise od 80 godina. 
Dedajić, Pročćenje (Ramovo ždrijelo) i Zaugline doselili su se iz Zatarja; Žabljak u Drobnjacima, od njih su u Katuničkom brdu (Mojkovac)
Dedvukaj, Sukruz i Špinja (Tuzi)
Dedvuković, u Hotima (Tuzi)
Dedeić, Ramovo ždrijelo na Njegovođi (Žabljak)
Dedejić, Žabljak (Drobnjak), od njih su na području Mojkovca porijeklo sa Čeva (Cetinje); u Pivu su doselili u 16. v. iz Čeva (Cetinje), odatle su iseljeni u Žabljak, Uskoke, Šarance u Drobnjacima, kod Kolašina. (Od njih su i: Vukadinović, Krgušić, Krvavac, Mede-i, Đogović, svi u Drobnjacima). Od njih su i u Maoč (Pljevlja), od 1913. god. U Pivi i Drobnjacima su od njih i: Blagojević, Zejak, Jelić, Kalpačina, Krejović, Mikić, Raonić i Španj; u Rožaju i Skalini porijeklom su sa Meduna (Kuči)
Dedivanaj, vidi: Dedivanović
Dedivanović, i kao: Dedivanaj, Stijepo (Zatrijebač), Kuči
Dedijer, Nikšić, područna Miruša, Vidna, Površ i Počekovići. Od njih u Malinama, Zarečju i Čepelicama (Trebinje). Potomci (Aleksića) Maleševaca
Dedić, u Kučima 1) Orahovo i kao: Ivanić (u 16. v.) preselili se u Gusinje i područne Laze; 2) u Ublima su grana Mrnjavčevića; 3) Kosor i Brskut (Kuči), ogranak Vujoševića (Drekalovića). Od njih su u Vasiljevcu (Kuršumlija), Zabjelo (Zeta) Podgorica, Peći, Kraljevu i Šavniku; iz Kuča u: Zabjelo (Zeta); Darza i Zagonja (Ulcinj); u Bratonožićima i Podgorici; Cetinje; Kotor; Nikšić; Bar; Srodnici Lukića u Gornjim Šestanima (Primorska krajina). Od njih su u Salč, Kuče (u Baru) i Krute (Ulcinj). Od ovih su: Vukmarković, Đurović i Martinović, porijeklom su iz Škrelja (sjeverna Albanija); u Podgorici su iz područnih Štitora
Dedović, Vasojevići, ogranak Kovačevića; Pljevlja i područna Vukovica; Podgorica; Gradac (Lješnjaci), Podgorica; Cetinje
Dedovići, selo Polica kod Berana pleme Vasojevići
Dedojević, Grab (Donje Dragačevo), Srbija, doselili iz Bjelica (Cetinje), a tamo iz Kolašina
Dedoslavić, u 14. v. u cetinjskom području
Dedušević, Gusinje
Dežulović, Savina, Herceg-Novi; Đuraševići i Prevlaka (Tivat), porijeklom sa Korčule
Dejan, i kao: Vuković, Vrba u Njegušima (Cetinje) i Pješivcima (Nikšić)
Dejani(Vujkovići), bratstvo u selu Vrbi
Dejanović, Pošćenje (Šavnik) i Bijelo Polje, poslednji su se odselili u 8. v.; Miločani (Nikšić)
Dekano, Lepetane (Boka Kotorska)
Dekatarini, u Kotoru 1282. god.
Deković, Podgorica, doseljenici iz Gruda (Tuzi); Kotor, po nahočetu
Dekolea, Kotor
Dela, Budva
Delai, vidi: Deljanin
Delavedov, Herceg-Novi i Kotor u Boki Kotorskoj
Delalić, Podgorica iz Slatine
Delević, u Vasojevićima ogranak Mijomanovića. Od njih su u Mezgaljama šekularskim (Gornji Vasojevići), Mijanovići (Zeta)
Deletić, ogranak Kovačevića u Gornjim Vasojevićima; Sipanje (Bijelo Polje); u Nikšić i područno Grahovo su se doselili iz Boke Kotorske; Slavovo (Lipljan) i Jablanica (južna Srbija) iz Vasojevića
Delibašić, u Kučima i kao: Prenkić, iz Kuča su se jedni preselili u Cuce (Cetinje), pa od njih su u Vonjinom dolu, Srdnom dolu, Oputnoj Rudini i Nikšićkim Trepčima; srodnici Vujačića - bližnji Radovićima u Nevesinju; iz Kuča su srodnici Prenkića dosta iseljavali, pa ih navode i kao: Martinović, iz Bajica; Grahovo i jedni u Nikšićkim Rudinama i kao: Vujačić; Nikšićko Prekovođe. Od njih su u Višnjića Dolu (Golija), Nikšić, pa u Miljkovac i Plužine u Pivi starinom Kuči; Broćenac (Nikšić); Dobra Sela (Žabljak) i kao: Palija, porijeklom su iz Riđana (Nikšić); Raševac (Kuršumlijska Banja), doseljeni iz Kamenska (Nikšić)
Delibašići, rod u Hercegovini
Delija, i kao: Delijević, Nikšić, doseljenici iz Skadra (Albanija), vidi: Prenkić
Delijević, vidi: Delija
Delimirović, u Podgorici iz Gornjeg Zagarača (Dahilović)
Delinjeka, Đurjani (Bar), porijeklom iz Stare Crne Gore
Delić, Vrbica i Durutovići (Pljevlja), doseljenici iz Markuša, preko Tare; Stevanovac, Skonja i Prošćenje (Mojkovac); Stevanovac i Sipanja (Bijelo Polje); grana Mandića iz plemena Novljana, kod Nikšića. Ranije su se prezivali: Lalović, a živjeli su u: Riđanima (Nikšić), Skoku (Drobnjak), Prošćenju, uz Taru i kao: Delić u Vukodolu i Komarnici (Šavnik). Jedni su se nastanili u Prediš na Glasincu (Romanija); Sveti Đorđe (Šin Đerđ) i Zoganja (Ulcinj), porijeklom su iz Pitišama (Škrelja), sjeverna Albanija; Prčanj (Boka Kotorska); u Pivi grana Branilovića, od kojih su na Glasincu (Romanija), Jajcu i Banjoj Luci (Bosna)
Delići iz Pive (Borkovići), starosjedioci, matica Kruševo ili Plužine 
Deloik, i kao: Delaik, Budva
Delonjin, vidi: Nenadov
Delso, Kotor
Delluka, Bar
Deltić, Cetinje
Deluti, Dobrota (Kotor)
Delja Stevan, predak bratstva Delja 
Deljan, u Plavu, vidi: Deljanin
Deljanin, i kao: Deai = Bokeć = Bonkeć  i Denjanin, ranije bratstvo u Zatrijebaču potomci Delje i kao:Jusufđokić (Jusupđokić) i Piralić u Zeti, Dinoši (Tuzi), Peći. Od njih su u: Plavu i Gusinju, u Dinoši kao: Jusuf =Đokić, u Peći kao: Deljanin, u Lješkopolju kao: Rajičević, Zeti kao: Piralić, porijeklom su iz Hercegovine, a jedno vrijeme živjeli su u Bajicama (Cetinje), vidi: Deljan; u Gusinju iz Kuča
Delje, bratstvo u cetinjskom Donjem Kraju 
Deljković, Boljanići (Pljevlja)
Deljoić, ič, Kotor
Dema, Ulcinj; Kotor
Demalić, Podgorica
Demari, Herceg-Novi i Bar
Demartini, Kotor
Dematei, Herceg-Novi
Demet, Kotor (1520. god.) i kasnije područni Prčanj
Demeter, i, vidi: Demet
Demir, Užička Crna Gora, ogranak Adžića iz Pive; Bar
Demirović, Bar; Kravari i Rastiš (Donja Krajina); Mahala (Zeta)
Demić, Dacići (Berane), porijeklom iz Kuča; Rožaje, područni Ibarac, Novi Pazar, porijeklom iz Selaca (sjeverna Albanija); Bistrica (Bijelo Polje); Ulcinj, 1900. god.
Demović, Prčanj (Boka Kotorska); Bar
Demons, Kotor
Demun, i kao: Šeguš, potomci Španja u Bjelopavlićima i kao: Katnić u Klikovači (Spuž)
Demčević, u Jablanici (Rožaje) porijeklom su Klemendi (Klimenti, vidi: Kličan) iz sjeverne Albanije
Dena, Kotor i područni Zalaz; Savina, Herceg-Novi; Nikšić i područno Gornje Polje i Grahovo, porijeklom su iz Hercegovine
Denda, područje Grahova (Nikšić), a srodnici Droza u Kozačinama i Klokurićima (Dubrovačka Župa), doseljenici iz Mirilovića (Trebinje); Kotor
Dender, Kotor i područni Škaljari; Tivat i područna Gornja Lastva
Dendić, Zagrad (Župa Nikšićka), doseljenici iz Kolašina. Potomci su Brajovića iz Bjelopavlića
Deniz, Vilgari i Krute (Ulcinj)
Dengilot, Bar
Dengimit, Bar
Dengičit, Bar
Dental, i, peraška naselja (Boka Kotorska)
Dentić, Donja Lastva (Tivat)
Denci, i kao: Depc, Vilari i Krute (Ulcinj)
Denjanin, vidi: Deljanin, u Zatrijebaču i Peći (Metohija)
Depandoilis, Herceg-Novi
Depafilis, Herceg-Novi
Depaskvale, Kotor
Depić, Krute (Ulcinj)
Deplisić, Podgorica
Depolo, Dobrota (Kotor)
Depc, vidi: Denci
Dervanović, ogranak Lukačevića u Podgorici, porijeklom iz Cuca (Cetinje)
Dervanera, Herceg-Novi
Dervić, Pljevlja
Dervićkadić, Pljevlja
Derviš, Ulcinj 1872. god.
Dervišević, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Plavu, Lazu, Grnčaru i Gusinju. Odatle se jedni presele u Berane; Srđevac i Vrbicu (Bijelo Polje). Oni su srodnici Pešića iz Bjelopavlića; Nikšić; na Žabljak, uz Skadarsko jezero 1812. god.; u Podgoricu su prešli iz Zete
Dervišić, Zatrijebač (Kuči), od njih su u Lazama (Plav)
Derviščaušević, Pljevlja 1859. god.
Dervović, i kao: Drović, Berane; Bistrica, Lozna, Zaton, podbrežja i Sipanje (Bijelo Polje)
Deretić, Brskut (Bratonožići), od njih u Bijelom Polju; Kuči, od njih su u Krivošijama, Grahovu (Nikšić); kod Nikšića; Bijela i Pisava, Herceg-Novi, a u područnoj Ratiševini i kao: Ratišević. Doselili su se iz Hercegovine gdje su evidentirani u ranom vijeku; Vraćenovići (Nikšić)
Deriglav, Ljubotinj 1692. god.
Derikonj, a, Kučin, Mažići, Curovo i kod Svete Trojice (Pljevlja)
Derikonjić, Podgorica
Derin, Topola, Herceg-Novi
Deritan, i, Bar
Derikonjić, Podgorica
Derin, Topola, Herceg-Novi
Deritan, i, Bar
Derić, Orahovice i Prijevor na Sutorini (Crmnica), porijeklom su iz Tople, Herceg-Novi; Kotor
Derviš, i, Nikšić
Derković, Gornja Zeta
Dermaj, Ulcinj
Dermas, Drumas, Darmasić, Dalmasius, Barska vlasina 1500. god.
Dermovet, Ulcinj 1872. god.
Derović, vidi: Dervović
Derosi, Kotor
Dersa, vidi: Derca
Derfled, Kotor 1890. god.
Derca, Dersa, Kotorska vlastela 1124. god.
Desanović, Bistrica (Bijelo Polje)
Desantolo, Bogišići (Boka Kotorska), porijeklom su iz Italije
Des, i, Ulcinj u 13. v.
Desi, Kotor; u Ulcinju 1363 - 1380. god.
Desiderić, Kotor, po nahočetu
Desimirović, u Drobnjacima
Desisalić, Bečići (15. v.); Budva, od njih u Šišatovcima (Srem) kao: Štiljanović
Desislavin, vidi: Desislavić
Desislavić, Kotor (u 14. v.) i kao: Desislavin 1332. god.
Desić, Vukovci (Zeta)
Despenić, Herceg-Novi i kod Risna, doseljenici iz Hercegovine
Despinić, i kao: Čukvas, Žljijeb (Boka Kotorska), doseljenici iz Ljubomira (u 17. v.) Hercegovina
Despić, od Rista Slijepčevića iz Samobora (Gacko) prešli u Drobnjak
Despot, i kao: Bjelogović, Gorovići (Grbalj); Paštrovići, kasnije kao: Despotović; Polimlje i Potarje i kao:Brašnja: Vrbovo, Bobovo, Zvijezd, Kričak, Mijailovica i Obarda (Pljevlja), porijeklom su iz Bjelopavlića
Despotović, Paštrovići, ranije Despot u 13. v.; Nikšić; Obarda kod Svete Trojice (Pljevlja); Zap; Cerovo (Valjevo), doseljenici iz Pive; Grnčare (Raška), doseljenici iz Vasojevića
Destanović, Grubač i Rasova (Kuči); Đerekare (Raška), porijeklom iz Čeva (Cetinje)
Detović, Sviba (Piperi), ogranak Đurovića, porijeklom iz Pješivaca. Od njih su kod Kuršumlije (južna Srbija)
Destoma, Kotor
Defornera, Herceg-Novi
Deca, Tuzi
Decević, u Tuzi sišli iz Koća (Kuči)
Dečević, u Tuzima i jedni odu u Skadar
Dečić, Bar
Dešaram, Ulcinj 1889. god.
Dešić, Plavsko-gusinjesko područje
Dešković, Herceg-Novi; Krpalj (Grbalj)
Diani, Antibari (Bar) 1321. god. i kao: Dulji
Dibižinović, Orahovice (Kotor) u 17. v. doselili se iz Hercegovine; Herceg-Novi
Dibra, Dobre Vode, Mide, Oblik i Dibra (matično) - Crnogorsko primorje; Bar
Dibranin, Budva i kao: Čalak; Nikšić; Dobre Vode (Bar); u Podgorici iz Dobri (Tuzi) i kao: Bal, porijeklom izDebra (Dibra), Makedonija
Dibranić, Podgorica
Divaković, Pržno (Budva)
Divanić, Bar
Divanović, Perazića Do (Paštrovići), ogranak Mitrovića, porijeklom iz Stare Srbije 1745. god., Bar, Ulcinj
Divac, iseljenici iz Riđana (Nikšić) u: Bobovo, Vrbovo pa Vinicku, Zvijezd i Mijane (Pljevlja)
Divašić, nikšićko područje
Divljak, kod Risna i Herceg-Novog
Divljan, Bukovice (Pljevlja)
Divljaković, Rađevina (Kržovi), Valjevo, jesu iz Pive
Divljanin, Mokrinje (Boka Kotorska); ogranak Karadžića iz Drobnjaka, prešli u Obronak (Jahorina)
Divova, Mratinje (Piva)
Divošić, kod Kolašina
Digdo, u Kotoru 1523. god.
Diglisić, Tuzi i Podgorica
Didalić, i kao: Didealić, Kotor
Diđanin, Krivošije, doseljenici iz Diđa u Bjelicama (Cetinje)
Dizdar i Dizdarević, grana Jećimovića bjelopoljskih i područni Zalaz, Tutinu i Rožaju i kao: Dastar
Dizdarević, Boljevac, Bistrica, Oluje, Godovo, Miroevići i Rasova (Bijelo Polje); Štavica i Crnča (Rožaje). Svi su grana Jećimovića bjelopoljskih, vidi: Dizdar; Iz Nikšića 1879. god. iseljeni u Bosnu; Pračica (Pljevlja); Spuž uz rijeku Zetu, sišli iz Hota (Tuzi) i jedni na Žabljak, uz Skadarsko jezero; Kolašin 18 - 19. v.; U Gusinju su srodnici Omeragića i Tairagića, doseljenika iz Šalje (Albanija)
Dizdarić, Igalo, Herceg-Novi, po majci
Dijamant, Podgorica
Diklić, vidi: Kočetan
Dileno, Bar
Dilinraka, Široke (Gornja Krajina), porijeklom iz Stare Crne Gore
Dilciginum, u Ulcinju 1410. god.
Dimak, Kotor, došli sa ostrva Raba
Dimin, a, Bar; vidi: Damjan u Paštrovićima
Dimitraš, Trepča (Martinovići) - Gusinje
Dimitrijević, Risan, iz Drobnjaka, vidi: Rafailović; Dobrače (Šumadija) i kao: Dobrača, porijeklom iz Drobnjaka; Donje Dragačevo (Srbija) i kao: Pripuz, porijeklom iz Bijelog Polja; Borač (Gruža Kragujevačka), ranije: Vesović iz Vasojevića; Brazilovac (Šumadijska Kolubara), porijeklom od Tare sa Levera
Dimitrović, i kao: Mitrović, u Bjelopavlićima 1444. god.; Drugi su ogranak Šaranovića, iz grupe Petrušinovića u Bjelopavlićima; Cetinje; u Kotoru i kao: Mirčanin
Dimić, Šekulari i Berane u Vasojevićima, porijeklom iz Prizrena; Bijelo Polje; Nikšić; Cetinje
Dimo, u Kotoru 1430. god.Dimnaku, vidi: Matanović
Dinić, Nikšić
Dinković, i kao: Donković, Šišići (Grbalj)
Dipić, Nikšić, iz grupe Trebješana (ogranak Popović), drugi u Ljevišta (Gornja Morača), odatle u Strug (Šavnik). Od njih su: Đoković i Šundić u Župi Nikšićkoj. Od njih su u okolini Odese (Ukrajina)
Diribeger, Srbina, Herceg-Novi
Ditmera, Herceg-Novi
Dičelja, Herceg-Novi
Djukić i kao: Đukić, Herceg-Novi
Dlakić, Bijelo Polje i područne Livadice; Podgorica
Dmitrić, grana Vlahovića u Rovcima
Dmitric, Paštrovići
Dmitrović i kao: Mitrović, Kuči, ogranak Vučevića, ranije Nikezića (Mrnjačevića) u grupi Nikčevića. Od njih su u Donjim Vasojevićima; Andrijevica; Krstac (Stevanovići); Mojkovac; Pelev Brijeg (Bratonožići); Paštrovići, porijeklom iz Kosovske Mitrovice
Dobanović, Dabanovići i Seoca (Crmnica), iz Seoca (sjeverna Albanija); u Zeti i Kučima; Klimenza (Crnogorsko Primorje), od onih su iz Selaca i kao: Dabenović
Dobinović, vidi: Dabinović, u Perastu (Boka Kotorska)
Dobardžić, Bijelo Polje i Podgorica
Dobičanin, Morača, potomci Bogićevi
Dobkavić (Dabković = Dapković), Paštrovići
Dobović, Dobre Vode (Bar) i Kumbor, Herceg-Novi; Ljubomir (Hercegovina) iz Mokrine (Boka Kotorska)
Dobog, Herceg-Novi
Dobranin, Dibra i Gornji Oblik (Crnogorsko primorje)
Dobranić, Kotor
Dobranović, u Drobnjaku 1467. god.
Dobrašin, i kao: Jokanović, Zatrijebač (Kuči), pa u Vrbicu (Donji Kuči), porijeklom su sa lijeve obale gornjeg toka Trebišnjice. Preci su prešli u Gornje Banjane i Pivu, srodnici su im u: Bratonožićima; Nikšiću; Zvorniku (istočna Bosna), Beogradu, Travniku i Aleksinačkoj Župi (Srbija)
Dobrašinović i kao:Bismiljanac, u Vasojevićima, gdje su se doselili iz Bratonožića, kao i u Zaton i Rasovu (Bijelo Polje)
Dobrašić, Paštrovići
Dobrgević, RisanDobreljević, Piva
Dobrenko, Lastva (Tivat)
Dobrenović, Livari, Bratica, Brestovi, Dobrec, Kolomza i Salc (Primorska krajina); Bar; Ulcinj
Dobretković, Lastva (Tivat)
Dobrece, Livari (Primorska krajina), doseljenici iz Kastrata (sjeverna Albanija), od njih su u Zadru (Dalmacija)
Dobrecović, Bratica (Ulcinj), sišli iz Šestana (Gornja Krajina)
Dobrečić, Bar
Dobrijević, Njeguši (Cetinje) 1445. god. i kao: Gorevuk i Dobrijevići u Dobrskim selima (Cetinje); 1490. god. Žabljak uz Skadarsko jezero; Donja Bijela (Šavnik), ogranak Vulovića
Dobrilanin, u Morači potomci Bogićevi, porijeklom ispod Huma hotskog (Tuzi)
Dobrilović, potomci Novljana u Drobnjacima. Od njih su mu 16. v. kod Čajniča i Janković na Glasincu (Romanija), Šarović i Gluvić; Salaš Crnobarski (Mačva) i kao: Ćupić, doseljenici ranije Dobrilović iz Pive, jedno vrijeme su živjeli u Goliji (Nikšić); Njeguši, Dobrsko Selo, Dobrskoj Župi, Pecinji (za brdima k'Bokovu), potomci njihovi u Poprate i Lipu. Od ovog Dobrilovića jesu: Vujović, Milanović, Popović, Živanović i Grujić (izumrli). Od onog u Papratima jesu: Đuranović (na Lipi), Sredanović, Vukić i Rajević, a u Oćevinama (Dropska Župa), Cetinje, kasnije kao: Đuranović, od koga pređu u Vasojeviće, pa ponovo jedni u Oćevine. Od ostalih Šćepanovih potomaka u Đuriškoj Rijeci jesu Đuričanin, a kod Berana: Popović, Pajković i Tomašević; Dobra Župa, Kosijeri i Njeguši (Cetinje) 1437. god. doseljenici od Peći (Metohija) i od njih su u Kurilu (Zeta) kao:Čanjotić = Đurašević; Gluhi Do (Crmnica) i kao: Dobilović = Šušter; Vraka (Skadar) i kao: Šušter iz Crmnice; Dobrota (Kotor) u 17. v. sišli iz Stare Crne Gore; u Njegušima (Cetinje) kao: Radmilović; Podgorica; iz okoline Peći (Metohija) Šćepan Dobrilović, krajem 15. v. dođe u Dobro Selo (Cetinje), Perast (Boka Kotorska)
Dobrilović = Šuster vidi: Dobrilović u Gluhom Dolu
Dobrilovići, bratstvo u Dobroti
Dobrilovići, bratstvo u Kosijerima 
Dobrilovići - Šušteri, bratstvo u Gluhom Dolu 
Dobrilovići, bratstvo u Sotonićima
Dobrilovići iz Pive (Pišče, Goransko), starosjedioci - matica Plužine 
Dobrilovići  porijeklom iz Pive / porodica u Herceg Novom
Dobrilovići  iz Pive - u 16. vijeku odselilo nekoliko porodica u Istru (Vranje Selo), neki od njihovih potomaka se vratili u rodnu Crnu Goru krajem 19. i pocetkom 20. vijeka.
Dobrinović, Njeguši (Cetinje) u 15. v.; Lješansko područje; Perast (Boka Kotorska); vidi: Dobrićević
Dobrić, Njeguši (Cetinje); Plavsko (Gusinjesko) područje u 14. v.; Šestani (Primorska krajina), neki siđoše u Krute (Ulcinj); iz Kuča iseljeni u Ibarski Kolašin
Dobrićević, Graci (lješansko područje) 1458. god.; Podgorica i kao: Dobrinović, kasnije i kao: Obrićević,Dobrićević i Dobrinović; Banjani (Nikšić); Lastva (Tivat) i Lastva (Petrovac na Moru) 1470. god.; Perast i Kotor
Dobricin, Kotor oko 1400. god.
Dobričanin, Morača, potomci Dobrija Bogićeva, od njih su: Sekulović, kao: i Đekić i u Srbiji
Dobričević, Kotor u 15. v.; Cetinje 1803. god.; Bogdašići (Grbalj)
Dobričić, Stojnik (Jasenica) u Srbiji, doseljenici od Bijelog Polja (Donje Polimlje)
Dobrković, Sotonići (Crmnica); Budva u 15. v.
Dobrljanin, Prijevor (Grbalj) i kao: Dobroljanin; Bar; Svinjišta i Budva
Dobrnjac, u Dobrima (Požarevac), ogranak Vlahovića iz Rovaca
Dobro(Dobrsko Selo), pleme u Riječkoj Nahiji 
Dobrović, Paštrovići; Ponari, Balšićima i Bistrici (Zeta), porijeklom iz Gruda (Tuzi); od njih su u Vraki (Skadar); Herceg-Novi; u Podgoricu sišli iz Gruda (Tuzi)
Dobrovodica, Krivošije
Dobrovođa, Dobre vode (Cuce), Cetinje od Tomanovića
Dobrovođa Vuk, junak iz prve polovine 18. v.
Dobrovođani, iseljeno bratstvo iz negdasnjeg sela Dobre Vode
Dobroević, u Risnu (Boka Kotorska)
Dobroljanin, vidi: Dobrljanin
Dobronić, Kotor, oko 1440. god.
Dobrosalić, i kao: Mrcina, Paštrovići 1457. god.
Dobrosić, Paštrovići
Dobroslavić, kod Petrovca na Moru 1355. god.; Paštrovići
Dobrohnić, Njeguši (Cetinje) 1337. god.; Podi (Mrčevo), Grbalj
Dobroš = Dabraš, u 13. i 14. v. u Kotoru
Dobrošan, kasnije: Jokanović, u Zlatici (Kuči) i drugdje bližnji Đušarima, vidi: Jokanović
Dobrsko Selo, pleme u Riječkoj Nahiji
Dobrunač, iz Budve u Luku Šiponsku (Dubrovnik)
Dobruniča, 1626. god. u Previšu (Žabljak)
Dobud, Kotor
Dobčević, Dobrota (Kotor), vidi: Davčević
Dodaj, Murićani i Štoj (Ulcinj)
Doder, Malinsko (Šavnik), potomci Pilatovaca, sa lijeve obale Trebišnjice. Preseljeni u Gornje Crkvice, Ravno i Rudine (Piva) kao: Ploska i Ploščić
Doderi iz Pive (Ravno), doseljeni iz Popova, a drugi iz Hloga (Hercegovina) 
Doderović, Piva, doseljenici iz Popova Polja (Hercegovina)
Dodeškin, Bar
Dodić, Dodići, šire Arbaneša, Vljadaje (Bratica), Crnogorsko primorje i kao: Dodaj u područnim Murićima i Štoju; Varda (Mojkovac)
Dodmasi, Kotor
Dodović, Šas (Ulcinj)
Dodrnja, Donja Ržanica (Berane)
Dožić, ranije: Medenica, u Rovcima Morači, i kod Mojkovca i Gornjoj Morači; Cetinju
Dozda, Raovac; Biskupić (Mojkovac); Podgorica. Kasnije jedni kao: Baletić
Doičević, Nikšić
Dojić, Gornje Nerodimlje (Kosovo), porijeklom iz Vasojevića
Dojkić, Nikšić
Dojmije, Kotor (1844. god.)
Dojmc, Budva
Dojčević, i kao: Šumar, Paštrovići, a u Poborima (Budva) i kao: Poboranin
Dojčinović, Kotor; Podgorica
Dodaj, Škala (Tuzi)
Dokić, Zvjezd (Pljevlja) sa okolinom, starosjedioci i jedni kao: Petrović, a u Donjim Vasojevićima i Podgorici iz Kuča; Preraci (Bileća) ogranak Vujovića, od Nikšića; u Zaostro (Berane) su iz Bratonožića; ogranak Starovića iz grupe Abazovića
Dokleatić, Trebesin, Herceg-Novi
Doklesa, u Duklji (Dokleja) i odseljeni
Doklesić, Trebesin, Dobrota i Herceg-Novi (Boka Kotorska) oko 1692. god. doselili se iz Banjana (Nikšić). Od njih su kod Risna i u Herceg-Novom
Dokmanović, Kruševice, Herceg-Novi; Nikšić
Doknić, Zlostup (Golija); Nikšić; Smrduša, Busak i Vraćenovići (Nikšić), a jedni u Hercegovini; Cetinje. Od njih su kod Prokuplja (južna Srbija); u Goliju su došli iz Rioca (Bileća), a tamo kao: Žeravice sa Čeva (Cetinje)
Dokonda, Herceg-Novi
Dokšević, vidi: Šumar
Dolanica, Herceg-Novi
Dolendžuk, Bistrica (Bijelo Polje)
Dolovac, Pljevlja 1882. god.Dolfin, u Baru, 1446. god.
Dolči, Cetinje 1805. god.
Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi
Doljanica, Kovači (Grbalj), doseljenici iz Stare Crne Gore; Herceg-Novi i područni Podi
Doljanica, bratstvo iz Kovača, Grbalj opština Kotor
Doma, u Baru 1372. god.
Domazet, Plavski vilajet 1485. god.; Njeguši (Cetinje) u 14. v. vidi: Domazetović; Kotor, sišli iz Ćeklića (Cetinje); Dobrota (Kotor)
Domazeti (Domazetovići) - Kaluđerovići, bratstvo u Petrovu Dolu
Domazetović, i kao: Domaz (Domazet) ranije Ozrinić, potomci Ozra (Ozriha) iz Muta u Kčevu (Čevu), Cetinje, porijeklom iz Dukađina (Metohija), razgranati; Petrov Do (Ćeklići), Cetinje, ranije: Radnić, zatim kao:Domazetović = Kaluđerović i kao: Kaluđerović = Domazet i Domazotović; Porijeklom iz Bjelopavlića; iz Lake (Čeva) označeni Domaz = Domazet kasnije: Domazetović, prešli su u Župu Vrn pa Pađene, Guvnine, Vrtilje, Umac (Mali i Veliki), Omeđine (Trebinje); zatim Fatničkom Polju, Vlahovićima (Ljubinje), od njih su na Glasincu (Romaniji), Prijedolje (Stolac), Kmetini (Čapljina), Ulogu i Nedovićima (Nevesinje), pa jedni tamo kao: Domazet, od kojih su u Previli (Kundaci), Foča, odatle jedni u Surčin (Donji Srijem), Beograd i područno Barajevo kao:Domazetović, a u Bijelo Polje (Mostar) kao: Domazet isto u Drenici (Kosovo) i Gabeli, Fatnici i Bileći (Hercegovina) a u Nikšićkim Trepčama kao: Velikodomazetović, Mali Gradac i Glina (Banija), kao: Jovanović a u Klepcima, Herceg-Novi kao: Krunić, Imotski (Hercegovina) od kojih su u Jelsi na Hvaru, Vuki, Đakovo, kod Gospića, Bunićima (Lika), Karauli i Konjskom Brdu kod Perušića (Lika), u Višegradu, Zemunu i Beogradu sa jednim i drugim prezimenom,  kod Kiseljaka Fojničkog, Klobuku i Vašarevićima (zapadna Hercegovina, Pavkovićima i kod Lašve, Uroćevine kod Kaknja svi kao: Domazet, Mokra Njiva (Nikšić) i toj varoši i područnom Broćancu odakle su kao: Žižić prešli u Drobnjake, Kukuričje, Kutina, na Žrvnju, Vilogorcima, Fojnici i Varešu (Bosna) kao: Popara isto u Bjeloševom Dolu (Ljubinje), zatim u Domanovićima kao: Popara (kao prezime javljaju se 1730. god.). U Nikšiću, Sarajevu i Dubrovniku kao: Velikopopara, isto u Uskocima kod Imotskog, Garencu, Dobrinji, Donjoj Rijeci (Modriča) i Donja Kladonja (Bosna); kod Vareša u Bosni jedni kao: Popić, a drugi kao: Babić, Babića Brdo (Glamoč), kao: Babić, u Slavoniji (Grubišino Polje i Perativoje) sa oba prezimena, a u područne Rašenice kao: Milanović; Pađane (na Šljivinama), Bileća od 1730. god. kao: Popara od njih su u susjednim Omeđinama pa u Novi Sad, u Slavoniji: kod Đakova, Vuka (Josipovac), Široko Polje, Beketnica, Putinovci; Brda i Donje Rašetnice (Tivat) od kojih su u Americi; u Zeti potomci od Ive sa ostrva Vranjine; od Cetinja preseljeni kod Pljevalja; u Vrulju i Krupice kao: Velikopotparić; u Mojanovićima (Zeta) potomci Novaka = Debelog, razgranati: Agović, Muminović (Perković) i Plašavić
Domazetovići u Zagredi kod Danilovgrada
Domazijan, Bar, polovinom 15. v.
Domanović, Kuljače (Budva)
Domančić, Kotor
Domes, Herceg-Novi
Domianović, Lepetane (Boka Kotorska)
Dominković, Herceg-Novi
Domić, Kotor
Domja, Kušići (Kotor)
Domoljubić, Tivat, nahoče
Dona 1774. god.; Paštrovići
Donado, Kotor 1647. god.
Donatević, vidi: Donato
Donatini, Herceg-Novi
Donato, u Kotoru 1283. god., jedni kasnije kao: Donatević
Donda, Risan i Cetinje
Dondalo, Kotor
Dondić, Vojinovići i Rudine (Piva) i 1889. god. pošli u Srbiju
Dondići iz Pive (Vojinovići), potiču iz Popova matica Plužine 
Donković, Šišići (Grbalj) i kao: Dinković, starosjedioci; Dankovića kula (Vrh Bapca) u Paštrovićima 1612 - 1781. god., preselili se u Grbalj; Burani i Bačvice (Paštrovići) u 15. v.
Dončić, Škaljari i Muo (Kotor), pa jedni u Mul (Grbalj), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); Kotor
Donjak, prvobitno prezime bratstva u Donjem Ceklinu (Rijeka Crnojevića), potomaka Leke Klimentćaka, vidi:Mašanović
Donjaci, bratstvo u Ceklinu
Dopčinkov, Krtole (Grbalj)
Doretić, Baošići, Herceg-Novi, doseljenici sa ostrva Visa i kao: Dorotić
Dorić, Nikšić
Dorosalvić, Petrovac na Moru
Dorotić, vidi: Doretić
Dos, grana Jekšana u Ljubotinju (Rijeka Crnojevića)
Dosković, u Bjelopavlićima i kao: Brašnja, doselili su se iz gornjeg Polimlja, pa odseljeni u Bobovo, Vrbovo, Zaseok, Ljeskovac i Seljane (Pljevlja); Tornik, Sokolski kraj u Srbiji, doseljenici iz Pive
Doslorević, Ulcinj 1879. god.
Dostan, Budva
Dostanić, i kao: Branković, Turic (Donje Dragačevo), Srbija, porijeklom iz Morače (Kolašin), a jedni iz Morače u Bar; Herceg-Novi i područni Kuti ogranak Karamana iz Korjenića (Trebinje)
Dostinić, Sasovići (Piva) ranije Karaman (Karimon) iz Korjenića (1710. god.); Trebinje
Dostnić, Bar; kod Risna; Herceg-Novi i područni Žlijeb
Dostić, Dobrota, Kuti, Sasovići, Herceg-Novi
Dockol, Herceg-Novi
Doč(i), Rastiš (Donja Krajina)
Dočić, Budva, po majci
Došljak, c, Veliđa (Berane), srodnici Bogavaca; Zaton (Bijelo Polje); kod Užica (Srbija), doseljenici iz Pješivaca, kao: Uskoković; Podgorica
Došljač, Dragosava (Dapsići), Zagrađe, Komadin i Tihoda u Gornjem Polimlju
Dragalinović, Grbalj 1443. god.
Dragaljevac, u Piperima ogranak Ljumovića iz grupe Đurovića
Dragaljević, Piperi
Dragamanović, Topla, Herceg-Novi
Draganić, iz Cuca, granice Grahova (oko 1687. god.). Po jednom predanju porijeklom su iz područja Raške. Nastanili su se u Viluse (Zanoge), Broćanac (Grahovski), Nudo (Aranđelovo), u Petroviće, Drijen i Draganića prodo, prije su bili u Sutorini, Herceg-Novi, kada su došli u Petroviće (Banjani) oko 1850. god., udovica sa đecom: Todor (= Todorović), Kojo (= Kojović), Rade (= Radojević) i dalje jedni prešli u Krivošije, drugi u Miloviće, Dabarsko Polje, Podgoricu, Baniju, Slavoniju, u Lici, Bijeloj Crkvi (Banat), Srbiji, kod Konjica (Bosna) i drugim mjestima
Draganići,staro bratstvo na Izvorima
Dragaš, u Banjanima (1422. god.); Nikšić; Boljanići, Dragaši, Jugovo, Ljuće, Milunići (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; Podgorica
Dragašević, Njeguši (u 15. v.); Cetinje; Podgorica; Nikšić
Dragidela, Sutomore (Bar), porijeklom od Leskovca (Srbija)
Dragić, Okladi i Bistrica (Mojkovac); Gornja Morača; Podgorica; Kotor, po nahočetu
Dragićević, Risan (1692. god.), doseljenici iz Popova (Hercegovina); Lutovo (Bratonožići), pa u Velje Brdo (Piperi), grana Đurkovića; Limljani (Crmnica); Gorica, Bjelopavlići, ogranak Stanišića; Kod Nikšića grana Trebješana, odselili se kod Odese (Ukrajina); Tvorila (Bjelopavlići) ogranak Jovanovića iz grupe Pavkovića; Užice (Srbija), porijeklom iz Tvorila (Bjelopavlići); Orja Luka (Danilovgrad); U Vasojevićima su ogranak Dabetića; Zaton (
Dragićevići iz Pipera, selo Đurkovići odakle su se selili u Spuž, Danilovgrad
Dragićevići, bratstvo u Cerovu 
Dragićevići, bratstvo u Limljanima
Dragičević, Podi, Herceg-Novi 1692. god. doselili se iz Popova (Hercegovina); Dobrota (Kotor); Budva; Jadar (Srbija) iz Pive
Dragišin, Nikšić
Dragišić, Nikšić i područno Lukovo, porijeklom iz Ćeklića (Cetinje); Piperi (potomci Dragiše Šćepanova), iseljeni u: Ulcinj, Balabane i Mijomanoviće (Zeta) gdje su jedni zabilježeni kao Filipović od njih u Levač Plelice i Obrenovac (Šumadija)
Dragišići, bratstvo u Crmnici 
Dragnić, Morakovo i Vasiljevići (Župa Nikšićka), ogranak Dabetića iz Lijeve Rijeke (Podgorica), od njih su u Sjedinjenim Američkim Državama
Drago, Kotor (11 - 19. v.) i kao: Dragonis = Dragone = Dragonibus i Dragonus, pa i Dragović iz Paštrovića; Nikšić
Dragović, Morača (Kolašin), ogranak Dulovića. Od njih su u Pošćenju (Mojkovac); Rovca; Belići (Budva), ogranak Bečića; kod Gusinja, i Komoran (Plav), porijeklom iz Crmnice. Od njih su u Vasiljevcima (Srbija); Kuči, ogranak Dučića; Zaton (Bijelo Polje); iz Drobnjaka su se odselili u: Ljubić (Tamnik, Srbija) kao:Bogdanović; Rade (Valjevo) i Rogači (Donje Dragačevo) kao: Dragović i Bogdanović; Nikšićko Prekovođe; Nikšić; Velestovo (Cetinje) 1816. god., od njih su u Ulcinju; kod manastira Sv. Trojice (Pljevlja); Bljaca i Dragovići (Prečista Krajina). Od njih su u Zuosu, uz Bojanu; Slivovo (Lugovi), Lipljan, ranije Vujošević (Savović) iz Kuča, sa Momča; Mahala i Ponari (Zeta), ranije: Stanojević, porijeklom iz Velestova (Cetinje); Gluhi Do (Crmnica), ogranak Gvozdenovića; Cetinje; Podgorica; u Plavu i Gusinju iz Kuča; Vranjina u Zeti 1527. god.; Šišići (Kotor), vidi: Drago; Ćurioc (Bjelopavlići), kao: Tomašević. Od njih su u područnom Spužu; Danilovgrad; Zagarač (Danilovgrad); Krivošije; Bečići (Budva), ogranak Bečića u Budvi; Berane; Ćulići (Andrijevica), grana Novakovića, najbliži Adžićima; Gracko (Kosovo), porijeklom iz Bjelica (Cetinje); u Gajtanu (južna Srbija), ranije: Kodžulović, došli iz Župe Nikšićke
Dragovići- Stijepovići, bratstvo u Bajicama
Dragovići, Gornja Morača, Dragovića Polje
Dragoević, Kotor (1423. god.), doseljenici iz Paštrovića
Dragojević, Bobija i Drušići (Rijeka Crnojevića), ogranak Vukmirovića; Kotor; Njeguši (Cetinje); Nikšić; Gostilje i Gostilje Martinovićko, ogranak Vukšića; Oblo Brdo (Andrijevica), ogranak Vulinića iz grupe Dabetića; u Piperima ogranak Vukmirovića; u Drobnjacima, ogranak Žižića
Dragojevići iz Gostilja (Martinići u Bjelopavlićima) 
Dragojevići u Bobiji - Riječka Nahija 
Dragojlović, Morinj (Krivošije) i Ubli, Herceg-Novi (oko 1687. god.) doselili su se iz Bjelica (Cetinje); Nikšić
Dragoman, Žabljak (Rijeka Crnojevića) 1440. god.
Dragomanović, područje Skadarskog jezera (u 16.). Od njih jedni u Grahovu (Nikšić), drugi u Morinjama, Ublima i Toploj, Herceg-Novi, gdje su jedni zabilježeni oko 1690. god.
Dragomidoljci (Pavićevići), bratstvo u Komanima
Dragomiljani(Pavićevići), bratstvo u Ćeklićima
Dragomiljanin, i kao: Pavićević, potomci Buronjića, vidi: Petrović u Ćeklićima
Dragone, vidi: Drago
Dragonibus, vidi: Drago
Dragonis, vidi: Drago
Dragonus, vidi: Drago
Dragosalić, u Kotoru iz Bajica (Cetinje)
Dragosavljević, vidi: Šaban
Dragoslavići iz Ljubotinja 
Dragoslavići su iz Ljubotinja. Istorija plemena je poznata do Ivana Borojevića iz 1457. godine (ja imam porodicno drvo koje vodi do toga pretka). Borojević Ivan je u vašem registru opisan kao predak bratstva Ivanovića i Ivaniševića. Medjutim Ivan Borojević je imao tri sina, i Dragoslav je bio jedan od tih sinova. Svi Dragoslavovi potomci su bili Dragoslavići. Jos u srednjem vijeku je jedan Dragoslavić ubio ozloglašenog turskog starješinu Šabana. Od tada je narod počeo toga Dragoslavića da zove Šabanom. Takođe su i svi njegovi potomci zvani Šabanima. Tako je od turskog imena Šaban nastalo crnogorsko prezime Šaban. Šabani iz Ljubotinja su takođe u vasem registru.(Moj djeda Dušan, sin Mrguda Šabana, rodom iz Ljubotinja je zajedno sa svojim bratom, mislim negdje oko pre II Svetskog Rata sudskim putem promijenio svoje prezime Šaban u staro originalno prezime Dragoslavić. (prilog Igora Dragoslavića iz Kanade). Dragoš i kao: Dragošević, Riđane (Nikšić) u 15. v., kasnije Sladojević (od njih: Daković),Vujačić, a odseljeni u Hercegovinu su: Milićević, jedno vrijeme u Vilusima (Nikšić). Razgranati u više mjesta
Dragošević, vidi: Dragoš, u Žanjevom dolu (Njeguši), Cetinje 1441. god.
Dragoševići, bratstvo u Riđanima
Dragujin, vidi: Grujić, u Ilandži (donji Banat)
Dragutinović, Ubla (Ćeklići), područje Cetinja, grana Buronjića iz Bjelopavlića; Podgorica; Kotor i područna Dobrota, Velje Selo i Orahovica; u Koritima (Bihor), Bijelo Polje; Bučje i Toci (Pljevlja), doseljenici od Kolašina; u Komanima (Bandićka Župa), Podgorica, (potomci Dragutina Vuka Radonjina) preci Bandića iz grupe Orlovića; Kalenić i Rodljevo (Užice), porijeklom iz Pive
Dragutinovići, bratstvo u Župi Bandićskoj
Dragutinovići, bratstvo u selu Ublu
Dragšević, Riđane (Nikšić) 1438. god.
Dražanin, Drage i Besnik (Rožaje)
Draževina (Dražovina, Dražovljani), "pleme" u Lješanskoj Nahiji
Draživojević, vidi: Sanković
Dražinović, Kotor
Dražić, Herceg-Novi
Dražojević, Herceg-Novi
Drainović, u Komanima 1492. god.
Drainjac, u Miruše, sa Čeva (Cetinje), ogranak Kaluđerovića (Bjelogrlića). Ima ih i van teritorije Hercegovine
Drakić, u Mojanovićima (Zeta) sišli ispod brda Mojan, otud i njihovi preci Mojanović, porijeklom su iz Stare Srbije, prešli oko 1480. god. Ima ih u Orahovici i Perastu (Boka Kotorska); Podgorica; Zaljevo (Bar); Gluhi Do (Crmnica)
Draković, Bjelopavlići, ogranak Stanišića (oko 1759. god.), doselili su se iz Drakovića (Drakulovina), Bjelopavlići; Peroj (Pulja), Istra iz Ljubonja (Ljubotinja), Cetinje
Draktić, Vrba (Njeguši); Bar
Draktići, staro bratstvo u selu Vrbi
Drakulović, Kuči grana Kučana i drugi ogranak Nikezića (Mrnjavčevića). Jedni su se iz Liješta odselili u Gusinje i Vojno Selo (Gusinje) i Plav, od njih: Vukotić, Memetović; Drakulovina i Vinići (Bjelopavlići), ogranak Stanišića, a u Vasojevićima ogranak Drakića iz Mojanovića (Zeta); Vranovići (Grbalj)
Drakulovići porijeklom iz plemena Kuč, iz sela Beziova, iz bratstva Nikezića, predak Drakule (brat Nikole pretka Muratagića) se naselio u Plav 1730tih godina, đe su se njegovi potomci nazvali Drakulovićima. Od Drakulovića se granaju Turkovići, Arsovići, Vukotići i Mehmedovići. Svi su pravoslavci osim Mehmedovića koji su muslimani.
Drakulovići(Jovanovići), bratstvo u bokeškom Primorju
Draljević, u Lješkopinu (Podgorica)
Dramljak, ranije: Milićević u Vranjanima (Požega), Srbija. Porijeklom iz Drobnjaka
Drapić, područje Nikšića
Drapšin i kao: Miković, Tudurovići (Paštrovići), Budva
Draslavljević, vidi: Šaban
Dratnić, Budva
Drahler, Herceg-Novi
Drača, Podgorica, vidi: Dračis
Dračević, Herceg-Novi, po nahočetu; u Hotima (Tuzi) u 14. v.
Dračis, i Drača, u Baru 1367. god. i 1369. god.
Drašević; Berane, ranije Drago, u Kotoru
Draškićević, Sasovići (Boka Kotorska) 1692. god.; Grahovo (Nikšić), od njih su: Vučetić; Mojdež (Boka Kotorska), porijeklom su iz Banjana (Nikšić), kasnije: Parijez; Kotor, porijeklom su iz Albanije
Drašković, Bjelice (Cetinje), grana Mileševića, najsrodniji su Vujićima. Od njih su u Vranjini, uz Skadarsko jezero i Grahovu i Rastovac (Nikšić); Pod Kovač (Pljevlja); Čevo (Cetinje). Od njih su u: Buljarici (Paštrovići) i Gajtanu (južna Srbija), gdje su kao: Savić, pa u Vir i Vranjeske šume (Nikšić); Nikšićko Prekovođe; Župa Nikšićka; Nikšić i područno Lukovo; Rovca (Kolašin) 1) ogranak Vlahovića i Turjača (Nikšić), 2) ogranak Koprivica iz Banjana, 3) na Blatini. Od njih su u Bijeloj (Šavnik), Polja (Mojkovac); Šušnju (Bar); Brodarevo na rijeci Lim iz Rovaca; u Drobnjacima grana Miloševića i jedni se bilježe kao: Knežević; u Rovcima jedni su iz plemena Nikšić; Donja Kržanja (Kuči), grana Ljuljanovića. Od njih su u Gusinju i Plavu i kao: Drešković; Paštrovići 1) od Čeva, 2) iz Hercegovine; Lješnica (Bijelo Polje); potomci Prenta Ozrova iz grupe Orlovića; Kotor; Lastve (Tivat); Prnjavor (Plav); Baošići i Perast (Boka Kotorska) zabilježeni i kao: Albanac; Plav; Herceg-Novi; Bjut Montana (Sjedinjene Američke Države) jesu iz Gornjeg Polja (Nikšić)
Draškovići, bratstvo u Didama
Draškovići, bratstvo u Kčevu (predak - vojvoda Draško Popović 1640-1725)
Draškovići iz Barjamovice (Velestovo) su potomci Draška Mrvaljevića
Draškovići iz Rovaca su potomci Draška Šćepanovića ; kod Nikšića ogranak Trebješana. Jedni su se naselili u Zemunu, pa prešli u Beograd; Valjevo, doseljenici iz Pive; Bogetići (Pješivci), ogranak Premovića (Magovčevića), potomci Bukosava Bogdanova; iz Lješkopolja (Podgorica) prešli u Uskoke, srednja Dalmacija
Drvanić pa i kao: Drvenarović, 7 - 9. vijek vlastela: Drvanović 982. god. u Onogoštu (Nikšić)
Drežančić, Herceg-Novi
Dreić, ogranak Drejića Stijepo (Zatrijebač), Kuči (u 17. v.) preselili u Pepiće (Plav)
Drejić, vidi: Dreić
Drekaj, Škala (Tuzi)
Drekalović, Kuči (1658. god.). Od njih su i stim prezimenom u: Batuši (Đakovica), Trepčima (Andrijevica), Nikšiću, Župi Nikšićkoj, Cetinju, Kotoru, Herceg-Novom; u Kastratima, uz rijeku Cijevnu, kasnije: Turković
Drekalovići(Ljakovići), bratstvo u Kučima
Drekić, ogranak Januševića, grana Koprivica, iz Turjače (Nikšić) odselili su se u Donju Kleznu (Ulcinj) i jedni i kao: Jacović
Dreković, Crnokrpe (Rožaj) i kao: Bećović, porijeklom iz Kuča, pa Vesnić i Ribarići (Nova Varoš); Nikšić; Gornja Klezna (Ulcinj); Pepići (Šestani), Primorska krajina
Drekčević, Vinići (Bjelopavlići)
Drempetić, Podgorica
Dresler, Herceg-Novi
Drecić, Gluhi Do (Crmnica), grana Drekalovića iz Kuča
Drecun, Ljubotinj (Boguti i Donja Sela), Rijeka Crnojevića; porijeklom su iz Drenove (Trstenik). Od njih su u Nikšiću, Srbiji i Rumeliji (Turska)
Drecuni, bratstvo u Ljubotinju 
Dreč, Cetinje
Dremaj, ević, Tuzi
Drešević, Tuzi, doselili su se iz Temelja (Skadar), porijeklom (iz Dukađina) Metohija
Drešić, Gluhi Do (Crmnica); Sutomore (Bar) 1910. god.
Drešković, u Plavu i okolini su se doselili iz Kuča, vidi: Drašković oko 1885. god.; Kodrobuda (Zeta) iz Hota (Tuzi)
Drešović, Tuzi
Držav, Kotor u 13. v.
Drižakov, Herceg-Novi
Drija, Bar
Drijenjak, Zalug (Pljevlja)
Drimović, Budva 1650. god.
Drina, Podgorica
Drini, Podgorica
Drinčić, Tepca i Rudo Polje (Žabljak), ogranak Jovovića, grana Trepčana iz Rudog Polja, prezime je po njihovom očuhu. Od njih u Dužima (Žabljak) prešli neki u Srbiju drugi u Rudo Polje (Piva); Potprisoje (Piva); Nikšić
Drinjajić, Piva; Drobnjak
Drinjac, k, Miruše (Nikšić) i Baljci (Bileća), ogranak Kalužerovića iz Ćeklića (Cetinje). Živjeli su i uz Drinu. Nastanjeni kod Gacka (Hercegovina), bjeleže se kao: Bjelogrlić
Drinjaci, bratstvo u selu Mirušama u Hercegovini
Drinjaković, Podgorica, sišli iz Kuča
Dripanović, Bar
Dritan, i, Bar
Dritanović, Bar
Dricković, Podgorica, iz Kuča
Drišta, Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom su iz Drivasta (sjeverna Albanija)
Drk, Podgorica
Drljan, Bar
Drljača, Nikšić, porijeklom iz Hercegovine
Drljević, Moračani porijeklom iz Kuča. Od njih su u Kolašinu, kod Mojkovca, Bistrici (Bijelo Polje), Cetinju i Beranama; Bileća i kod Nevesinja ogranak Miljanića iz Banjana (Nikšić)
Drključ, Pljevlja 1849. god.
Drman, Zaljevo (Bar). Srodnici Perazića iz Crmnice
Drmanović, Bar
Drnda, Boljanići (Pljevlja) i u Pljevljima
Drndar, Pljevlja; Čeoče (Bijelo Polje), doseljenici iz Stomera; Podgorica; Bukovica (Rožaje), iz Kolašina; Podgorica; Peovac (Andrijevica), ogranak Radulovića iz grupe Dabetića
Drobac, Herceg-Novi i područni Kumbor
Drobjenak, c, Slivnice (Trebinje), potomci Ilića iz Ćeklića (Cetinje). Istorodni su sa: Đurina, Polučanin,Marinović, Šilobad, Ćurtović i Šilodrbnić; Paštrovići 1414. god.; Kotor 1420. god.
Drobjenci, bratstvo u selu Slivnici
Drobna, u Budvi
Drobnjak, u 1128. god. kod stanovnika Drobnjaka na Rudinskoj visoravni = Banjani - Onogošt (Nikšić).Preseljeni u Drobnjak, kasnije: Matijašević i drugi; Vraneši (Bijelo Polje), ogranak Mandića - Trepčana; Trpezi (Bijelo Polje), pa iseljeni na Zlatibor isto kao: Drobnjak; Krašljevići (slave Jovanjdan) i Podkovač (drugi slave Savindan), Pljevlja; Vrbica, Dubrovčići, Židovići, Kričak, Miljevići i Seljani (Pljevlja) (slave Đurđrvdan); Seljani (Pljevlja) i kao: Radulović; Mednjica u Mrčkovini (Pljevlja) i kao: Dromljac; Prijelozi (Berane) i Prijelazi i Zaton (Bijelo Polje); Dobrinja (Bijelo Polje), doselili se iz Stranjana (Sjenica), ranije kao: Špojak; područje Bistrice (Bijelo Polje); Polja i Prošćenje (Mojkovac); Lukavice, Prijelozi i Štitarice (Bijelo Polje) i kao: Ivanović, oni su ogranak Cerovića iz Tušine (Žabljak); Ćetkovići, Šekulari i Babino (Berane) jesu ogranak Tomića iz Drobnjaka; Rovca (Šekulari); Beloševac (Lepenica), Srbija, doseljenici iz Drobnjaka; Vranjani, Glumač i Otanj (Užička Požega), doseljenici iz Drobnjaka; Božurevac, Podrlužje i Rekovac, podnožje Gledićkih planina - porijeklom su iz Crne Gore. Baroševac i Ripanj (Lepenice), Šumadija, doseljenici iz Drobnjaka; u Pločniku (Borač), Gacko, ogranak Nikitovića; Drobnjačka mala (Gavela) - Risan i kao: Drobnjaković, ogranak Tomića iz Dubrovskog (Šavnik); na području Banjana (Nikšić) 1285. god. (onda Rudine) kao: Drobnjak i 1354. god. u današnjim Drobnjacima; kod Kragujevca Drobnjak jesu od Cerovića iz Drobnjaka; Glumač (Požega), Srbija iz Drobnjaka
Drobnjaković, Risan (1692. god.) ogranak Mandića iz grupe Novljana; Pridvorica (Šavnik); peraška naselja (Boka Kotorska), porijeklom iz Stare Crne Gore; Bovan (Višegrad), ogranak Međedovića iz Drobnjaka; Zlatibor; Belosave (Šumadija) i Toplica (južna Srbija), doseljenici iz Drobnjaka; Gabela (Risan) ogranak Tomića Novljana
Drogolović, Herceg-Novi
Drozd, iz Grahova (Nikšić) i kao: Denda
Drojić, Kuči koji su se odselili u Makvište
Dromljac, vidi: Dromnjac
Drmnjak, kod Užičke Požege, doseljenici iz durmitorskog područja
Dromnjac, pljevaljsko područje i kao: Dromljac
Dronjić, Podgorica
Dropo, Nikšić
Dropić, Gajtan (južna Srbija), doseljenici iz Morače (Kolašin) i kasnije kao: Božović
Drpa, Drpe (Donji Banjani), Nikšić, jedni kao: Zečević doseljenici od Lijeve Rijeke (Podgorica)
Drpljanin, Lećevište (Bijelo Polje), matično iz Drpa (Kolašin), pa ih ima na području Bijelog Polja i Pljevaljskom području
Drčela, Mažić (Pljevlja), oni su iz Ivanje
Drug, predak bratstava Đurovića i Nikolića u Veljem Zalazu
Drugić, Livari (Bar) i kao: Metović
Drugovići, Njeguši (Cetinje) u 13. v., a kasnije kao: Čihorić i Bratoslavić. Od njih su u Nikšiću 1334. god., Trebinju, kasnije i kao: Sanković; od Trebinja su kod Herceg-Novog i kao: Sanković; Lastva (Tivat)
Drugovići, bratstvo u Veljem Zalazu
Drugojevići, Njeguši (Cetinje) 1437. god.
Drugošević, u Riđanima (Nikšić) 1435. god.
Družević, Medići (Kotor)
Drumas, Bar
Drcete(Trcete, Todorovići) bratstvo u selu Krugu
Drcete(Trčete), bratstvo u Ulcinju i u Baru
Drusko = Druško, u Kotoru vlastela u 15. v.
Druško, Kotor 1420. god.; vidi: Drusko
Drušković, Nikšić
Drhilupis, Kotor
Dubajić, Rusenovići (Miljanići), Nikšić
Dubak, Berane i Božići (Andrijevica)
Dubanek, Donja Lastva (Tivat)
Dubarija, Nikšić
Dubinić, i kao: Dubić, u Malezi (Danilovgrad), kasnije: Jovanović na području Zagarača (Danilovgrad). Potomci Nemanjića. Doselili su se iz Dubljeva (okolina Dečana), Metohija
Dubinici, bratstvo u Podnopolju
Dubić, vidi: Dubinić, Kotor, po nahočetu
Dubljani, bratstvo u selu Dubu u Bjelicama
Dubljević, Dubljevići (Otar), Piva, doselili su se iz Duba (Bjelice), od njih su u Gacku, Izgorima, Borču, Tepcima i Ninkovićima, a u Uskocima (Žabljak) od 1780. god. kao: Popović; Đedov Do (Gornja Morača); Čeoče (Bijelo Polje); Rastovac (Nikšić); Herceg-Novi i područna mjesta, doseljeni su iz Dubljevića (Nevesinje)
Dubljevići iz Pive (Dubljevici, Pirni Do), porijeklom iz Duba-Bjelice 
Dubovina, u Jabuci, pri Zelengori, ogranak Mandića iz grupe Maleševaca
Dubović, Vranješi (Bijelo Polje), porijeklom su iz Pive; Herceg-Novi, sišli iz Konavala, pa se jedni odseliše 1906. god. u Dubrovnik
Dubovica, Bar
Dubovičanin, Cetinje
Dubojević, vidi: Miljanić
Duboković, Očinići (Cetinje)
Dubonja, Goleši (Pljevlja)
Dubravljani - Radmanovići - Vujovići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Pešići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Ičevići, bratstvo u Zagarču
Dubravljani - Radmanovići - Nikolići, bratstvo u Zagarču
Dubravljanin, u Zagaraču (Danilovgrad) pripadaju grupi Radmanovića
Dubravčević, u Grblju, kasnije jedni kao: Đurašević. Porijeklom su od Vučitrna (Kosovo)
Dubreta, Dobrota (Kotor), porijeklom od Vučitrna (Kosovo), vidi: Lakičević
Dubretć, Dobrota (Kotor), vidi: Dubreta
Dubrija, Gornja Bijela (Šavnik), ogranak Rakovića iz Petrovića (Banjani); došli iz Starče (Morača), Kolašin u Grančarevo (Bijelo Polje)
Duvela, Pljevlja
Dubnjević, u Mirušama (Nikšić)
Dubrovljanin, Rovca (Podgorica)
Dubrovčanin, u Kotoru 1596. god.
Dubčić, Herceg-Novi
Duga, Zalaz (Kotor)
Dugić, Kotor, po nahočetu
Duda, Mali Zalazi u Njegušima, dospjeli iz Pješivaca; Kotor; Nikšić; u Mostaru (Hercegovina) potomci Maleševaca iz Meruši, porijeklom sa Maline, na putu Mosko (Bileća)
Dudaj, Gornja Krajina i Donji Oblik uz Bojanu, porijeklom iz Albanije
Dudaš, Njeguši (Cetinje) i Podgorica
Dudina, Drenovštica (Pješivci)
Dudić, i kao: Perić, Mali Srijem (Mali Zalazi), Njeguši, doselili se iz Stubice (Pješivci), vidi: Perić, srodnici Ivanovića, Matkovića i Pejanovića; kod Rožaja i Raške doselili se iz Petnjice (Berane), i kao: Barjaktarević iz Bratonožića, porijeklom Njeguši; Kruševo (Bijelo Polje) kao: Dudić; Jošanice (Risan)
Dudići - Perići, bratstvo u Malom Zalazu
Dudići - Perići u Bijeloj (Boka), Srbiji, Rusiji (Odesa), USA (Njujork i "u Navrljan")
Dudo, Nikšić
Dudović, Kotor
Duduk, Topla, Herceg-Novi
Dudulović, u Podgorici, ranije Lazević iz Dinoše (Tuzi)
Dužanin, Drobnjaci, ogranak Abazovića
Duičević, Brhula, Herceg-Novi
Dujević, Piperi, od njih su kod Novog Pazara, Donjem Meljaku i Milakovici, Brvenici (Pljevlja) kao:Cvijanović i Debešina; vidi: Dujović
Dujmić, Kotor
Dujmo, Kotor u 15. v.Dujmov, Budva
Dujmović, Herceg-Novi i područna Zelenika
Dujni, Ulcinj (Ulčino) 12. v.
Dujović, Mazgalje (Šekulari), doselili su se iz Lijeve Rijeke (Podgorica), grana Lopoćana, drugi u Tušinja (Žabljak), ogranak Cerovića; Boljanići i Crljenice (Pljevlja); Vasojević, ogranak Novakovića od Dujovića jesu: Šolević
Dugaj, ović, Tuzi; vidi: Dukić
Duk, grana Bonkeća u Zatrijebaču (Kuči)
Duka, i kao: Duke, Budva (Zatrijebač); Donja Orahovica, Sokolski kraj (Srbija), porijeklom iz Pive
Dukađin, Reč (Ulcinj); Ulcinj, porijeklom iz Skadra
Dukađinac, iseljenici iz Dukađina (između Peći, Dečana i sjeverno od Đakovice) tako je u Bjelopavlićima i predak Bijelog Pavla, kasnije rodonačelnik velikog broja bratstava, vidi: Bubić
Dukianović, vidi: Dukljan
Dukić, Budza (Zatrijebač) i kao: Bokeć i Dukaj, pa u Tuzi. Od njih su u Nikšiću; Uskoci (Žabljak), od njih su u Brvenici i Donjem Meljaku (Pljevlja); ogranak Bajovića (grana Abazovića) iz Samobora (Gacko); Berane; Kotor; vidi: Bonkeć (Okeć)
Dukinić, Herceg-Novi, po majci
Dukljan, Mrtvica (Dugljan Brijeg), Budva i kao: Dukvanović 1436. god.
Dukljanin, Bar 12 - 13. v.
Dukljanski, u 10. v. u Duklji = Podgorici
Duključ, Pljevlja 1849. god.
Duković, ogranak Abazovića u Pošćenju na ušću Bukovice u Komarnicu. Od njih su u Godijevu i Podrinju (Bijelo Polje); risansko i hercegnovsko područje nastanjeni su iz okoline Trebinja; Kotor, porijeklom iz Rusije
Dukujević, Vražegrmci i Požar (Bjelopavlići). Od njih jedni i kao: Gurić u Maloj Crnoj Gori, uz Taru
Duletić, Čevo (Ozrinići), Cetinje, pa (u 15. v.) prešli u Lastvu (Grbalj); Brajići i Pobori (Budva); Od njih su u Prijeradima (Tivat); Škaljari (Kotor); Nikšić, iz Pješivaca; Danilovgrad; Dubovi (Rijeka Crnojevića)
Dul, i, i kao: Candul, i, Ulcinj
Dulić, Kotor 1420. god.; Kuči, od njih su kod Plava i Rožaja; Bar; Pljevlja 1883. god.
Dulović, u Moraču (Kolašin) doselili ispod Huma Hotskog, potomci Bogićevi. Od njih u: Donjoj Ržanici (Berane); kod Mojkovca; Pavinom polju (Bijelo Polje); Kotor; Drobnjaci, ogranak Selanovića (potomci Dula Obradova), doseljenika iz Trnovice (Mostar). Od njih su kod Nikšića, Baru i Kotoru (Napomena: Andrija Dulović iz Crne Gore tvrdi da od Dulovića nema u Morači potomaka Bogićeva već su svi potomci Obrada Selakovića doseljenika iz Hercegovine)
Dulutović, Miličinci u Kranjanima (Srbija). Doselili se iz Šekulara (Vasojevići)
Dulfin, Paštrovići
Duljević, Nikšić
Duljić, Kotor
Dumeljić, ogranak Pejovića u Komanima (Podgorica)
Dumezić, Bar i područni Zupci
Dumanović, Cetinje
Dumić, Nikšić, ogranak Damnjanovića; Gornje Goričane (Sandžak), doseljenici od Kolašina
Dumnić, Zlostup u Goliji (Nikšić) i Korita Gatačka. Potomci Ozrovi
Dumović, Lješnjani, ogranak Đujovića iz Releza (Podgorica); Podgorica; Nikšić; Cetinje; na područje hercegnovsko doselili se iz Lastve Korjenićke
Dumovići (Đujovići), bratstvo u selu Relezi
Dunarić, Bobovo i Vrbica (Pljevlja)
Dunarović, ranije: Mican, Vlahovići (Pljevlja)
Dunđer, Podgorica
Dunđerski, krajem 17. v. iz Višnjice (Gacko) došli kod Subotice (Bačka) pa u Srbobran, Kulpin, Kamendin i Novi Sad (Bačka)
Dunter, Kotor
Duodo, u Kotoru i Herceg-Novom
Dupan, Mokrinje (Risan) oko 1692. god., doselili iz Zubaca (Trebinje)
Duparić, Vrbica (Pljevlja) iz preko Tare
Dupilo, Paštrovići
Dupić, Cetinje
Dupljak, Lozna i Sipanja (Bijelo Polje)
Dupončević, ranije: Brajković Njeguši (Cetinje) 1445. god.
Dupčević, Brguče, Herceg-Novi
Dur, Prčanj (Kotor)
Dura, Lisna uz Bojanu
Durak, Donja Kolomza i Krtkol (Ulcinj)
Durakovići, Bratonožići, potomci Bukumira. Od njih su u: Zatonu, Ivanovu, Lahoru i Trpezi (Bijelo Polje); Berane; područje Plava i Gusinja; Boljanići (Pljevlja); Bar i područno Ravno i Tuđemili; Ulcinj i okolina
Duran, grana Micana u Donjem Kolašinu
Duranović, Pljevlja (1851. god.) a u područnim Vlahovićima i kao: Mican, potomci Micana, jedni i kao:Dunarović u Nikšiću i područnom Busku
Durgut, Bukovica (Pljevlja)
Dur, e, Lisna (Bar)
Duričić, Mala Gorana (Ulcinj)
Durković, ogranak Jakšića u Vrelima i Junča Dolu (Drobnjak); Brskut (Kuči), ogranak Nikezića iz područne Bezjove, od njih su u Podgorici; Rovca i kao: Minić; Nikšić; Dajbabe i Koloroge (Zeta), porijeklom su iz Čeva (Cetinje); u Trepča (Nikšić) došli iz Hercegovine
Durman, Podgorica
Durmišević, Pljevlja 1864. god.
Durmišović, Bar
Durović, Njeguši (Cetinje), ogranak Raičevića, od njih su u Prčanju; Zagorak (Pješivci) i Spuž (Bjelopavlići), odatle u Skadar (Albanija); Dupilo (Crmnica), kao: Dupljanin; Donji Šestani (Primorska krajina), ogranak Karanikića; u Vasojevićima, pgranak Babovića iz grupe Novakovića; Ravna Rijeka (Bijelo Polje); Gotovuša (Bijelo Polje), potomci Dulića; Sipanja (Bijelo Polje); Nikšić; Pljevlja i kao:Kontarčić; Gostilje i Dajbabe
Durumbašić, Pljevlja 1849. god.
Durutović, Šipačno (Nikšić), došli: Andrija, Vukosav i Kariman (oko 1830. god.) u Brezna (Piva), početkom 18. v., potomci popa Duruta Đukanovića sa Čeva (Cetinje)
Durutovići iz Pive (D.Brezna), doseljeni iz Šipacna, starinom sa Čeva
Dursum (Dursun), Ljubomir (Trebinje), doseljenici iz Crne Gore
Dursun, vidi: Dursum
Dutin, Bar
Dutina, Miruše, uz lijevu obalu Trebišnjice
Dutine, bratstvo u Hercegovini
Dučić, Cuce (Cetinje) u 16. v.; Karoševine, Koritnica i Streševac (Pljevlja), porijeklom iz Drobnjaka; Cetinje; Grana Nenada u Kučima, od njih su: Raković, iseljeni su u Plav i Rožaje; Kotor; Risan; Nikšić i područno Dučića polje (Velimsko polje); Herceg-Novi; Grbalj 1882. god.; Ledenice (Risan), ogranak Subotića, jedni se preselili u Fatnicu (Hercegovina)
Dušaj, Tuzi i područni: Skoraći, Arzi i Helmici. Srodni su im: Gozdjan, Dušaj (Dušajić), pa drugostepeni srodnici: Junć (Junčević), Lajć (Laj - Lajčović) i Đonović, porijeklom su iz Pipera, odakle je predak Lazar Keća došao, tamo iz Ozrinića (Kčeva), Ozrovi potomci, vidi: Gojčević
Dušajić, vidi: Dušaj
Dušev, Tuzi i Podgorica
Dušević, Trobojin (Tuzi), Hoti, pa u Podgoricu, vidi: Dušaj
Dušek, Podgorica
Dušić, Stubal (Bijelo Polje)
Duška, e, Kruta i Kunje (Ulcinj), sišli iz Duškina Guvna ispod brda Možura
Dušman, Prečista (Gornja) Krajina, uz Skadarsko jezero
Dušmanija, Krajna uz Skadarsko jezero
Dušović, Trobojina (Tuzi)


 

 


 



Нема коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.