петак, 28. март 2014.

WALIA - VIZIGOTSKI KRALJ




Valija je bio vizigotski kralj između 415. i 419. godine. Na presto je došao nakon burnih događaja 415. godine kada su zaverenici ubili kralja Ataulfa i na njegovo mesto postavili Sigeriha, vizigotskog plemića koji je najverovatnije bio brat Sara, odbeglog rimskog vojskovođe gotskog porekla koga je Ataulf ubio. Sigerih je, zahvaljujući svojoj surovosti, na prestolu opstao samo sedam dana — Ataulfove pristalice su ga ubile, a potom na presto postavile Valiju, vizigotskog plemića, koji uprkos tradicionalnom verovanju, nije bio ni u kakvoj rodbinskoj vezi ni sa Ataulfom ni sa Alarihom.

Vizigotima, sateranim u severni deo Hispanije s druge strane Pirineja, pretila je glad, s obzirom da je rimski vojskovođa Konstancije još za Ataulfovog života blokirao sve kopnene i pomorske puteve kojima bi Vizigoti mogli da se snabdevaju. Vizigotima je pretila glad, tako da je novi kralj popustio pod pritiscima Rima: vratio je Galu Placidiju, sestru zapadnorimskog cara Honorija koju je prvi vizigotski kralj, Alarih, zarobio prilikom pljačke Rima 410. godine u zamenu za 600.000 merica žita. Vizigoti su se takođe obavezali da u ime Rima proteraju Vandale, Sveve i Alane iz Hispanije u koju su ova varvarska plemena upala krajem 409. godine. Vizigotska ofanziva otpočela je 416. godine. Istoričar Hidacije u svojoj Hronici navodi da su Vizigoti potpuno uništili Vandale Silinge i naneli teške gubitke Alanima, od kojih je nekolicina koji su preživeli, nakon smrti svog kralja, Adaksa, prišla Vandalima i stavila se u službu vandalskog kralja Gunderiha. Što se tiče odnosa s Rimom, od tog momenta pa sve do propasti Zapadnorimskog carstva, Vizigoti više nisu predstavljali problem za Carstvo postavši poslušni podanici rimske države.

Naseljavanje u Akvitaniji

Nakon tri godine, 418. Konstancije je opozvao Gote u Galiju gde im je dodelio zemlju na kojoj bi se naselili — teritorija u dolini Garona između Tuluza i Bordoa u severozapadnoj Akvitaniji, 1000 km od Ravene i rimske prestonice.

U istoriografiji dosta se raspravljalo o pravim razlozima odabira Akvitanije, kao i o samoj pririodi gotskog naseljavanja u ovoj regiji. Sudeći prema jedinom pisanom izvoru, Olimpiodoru, Goti su se nakon naseljavanja u Akvitaniji bavili poljoprivredom. Što se same zemlje tiče, najverovatnije je da je ta zemlja bila u državnom vlasništvu, s obzirom da nema nikakvih pisanih dokaza o žalbama rimskih velikoposednika zbog ekspropijacije zemlje za gotsko naseljavanje.

Takođe, više teorija je dato o pitanju zašto je Konstancije odabrao baš Akvitaniju da naseli Gote. Akvitanija je, po svemu sudeći, bila logično rešenje više problema koji su se postavljali pred Rimsko carstvo: Gotima se moralo naći neko parče zemlje, samo je bilo pitanje koliko daleko od centra carstva, to jest, Rima i Italije. Svakako da ih Konstancije nije želeo previše blizu, kako ne bi mogli ponoviti napade i opsade koje su vršili pod Alarihom. S druge strane, takođe je bilo potrebno da budu blizu Hispanije, jer posao proterivanja drugih varvarskih naroda, koji su Vizigoti započeli 415, bio je tek delimično obavljen. Već 420. godine, Vizigoti su bili u borbama sa Vandalima Hazdinzima, ali sa svojim novim vladarem, Teodorihom I, jer je Valija umro 419. godine.

Vizigoti će se naseliti u Akvitaniji i osnovati svoje kraljevstvo sa prestonicom u Tuluzu, koje će postojati sve do 507. godine, kada ga je uništio franački vladar Hlodoveh u bici kod Vujea.


"Istorijska biblioteka"

Нема коментара:

Постави коментар

Напомена: Само члан овог блога може да постави коментар.